Simboličkim darivanjem kravate i rupca osnivaču “branda” i ravnatelju Academie Cravatice, u Zagrebu su predstavljeni protokolarni darovi izrađeni za prvo hrvatsko predsjedanje Europskom unijom.
Taj globalno prihvaćen odjevni predmet, simbol elegancije, Hrvati su svijetu ‘darovali’, a potekao je od rupca što su ga oko vrata vezivali hrvatski vojnici sudionici Tridesegodišnjeg rata, podsjetili su govornici na događaju u organizaciji Academije Cravatice i Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP).
“Povijest tog predmeta toliko je slojevita da bi iscrpna naracija o njemu mogla ujedno obuhvatiti naraciju prije svega europske, ali i svjetske povijesti” i to ” s raznih aspekata”, rekao je u zagrebačkoj palači Dverce profesor Nikola Albaneže.
“Kravata zajedno s rupcem koji je njezino ishodište, postala je postojano prisutan simbol Europske unije, ujedno identitetski znak same Europe”, rekao.
Academia Cravatica dugi niz godina stvara zbirku rubaca i kravata zemalja predsjedateljica Europske unije, jer svaka od njih tijekom svog predsjedanja izrađuje rupce i kravate kao svoj dar, podsjetio je.
Zbirku sada upotpunjava “hrvatskom kravatom i rupcem” u čijem su dizajnu prepoznatljivi hrvatski kvadratići, koji su hrvatski identitet, dodao je.
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman te protokolarne darove simbolički je uručio ravnatelju Academie Cravatice Marijanu Bušiću, utemeljitelju ‘branda” i ustanove.
Viziju o kravati kao simbolu Hrvatske Bušić je dobio još kao gimnazijalac i smatra da se na njoj još može raditi.
Više od “30 godina kako smo krenuli to realizirati” pokazalo se da ta ‘žila’, rudarskim rječnikom rečeno, obećava veliko bogatstvo.
Grlić Radman ispričao je da je 31. listopada 1987. na obilježavanju stote godine rođenja švicarskog nobelovca hrvatskog podrijetla Lavoslava Ružičke Hrvatska kulturna zajednica postavila njemu u spomen ploču “Vukovar Slawonien in Kroatien” i tom prigodom Ružičkin je učenik kazao da je znanstvenik uvijek nosio kravatu, čak i u laboratoriju ističući “Hrvat ne može bez kravate”.
Podsjetio je da je Hrvatski sabor 2008. iskazao priznanje kravati i 18. listopada jednoglasno proglasio Danom kravate, te spomenuo i brojne manifestacije poput vezivanja kravate na spomenike hrvatskim velikanima i zgrade, na izložbe poput “Pripovijest o kravati”, “Hrvati, Francuzi i kravata”, “Kravata kao doprinos globalnoj kulturi”, “Kravate zemalja predsjedateljiica EU”.
“Kravata je institucija”, rekao je Mihović Bogoslav Matković, voditelj projekta Muzej kravate u osnivanju i ponovio riječi ministra Grlića Radmana da “Europa ne zatire identitete nego ih afirmira”.
(Hina)
foto: screenshot
Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?