Hrvatska pošta pustit će 22. listopada 2020. u optjecaj novi prigodni poštanski blok iz serije „Minerali i stijene“. Prigodni blok čine dvije marke, svaka nominalne vrijednosti 5,00 kuna, a ukupna naklada je 30.000 blokova. Autor prigodnog bloka je Dean Roksandić, dizajner iz Zagreba, a motivi su hrašćinski meteorit i litotamnijski vapnenac. Hrvatska pošta izdaje i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).
Zbirku izvanzemaljske materije (meteorita) Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja čini pedesetak primjeraka s različitih svjetskih lokaliteta, a osobito značenje imaju primjerci pali u Hrvatskoj (Hrašćina, Miljana i Dubrovnik). Među njima posebno mjesto zauzima hrašćinski meteorit, poznat i pod nazivom „Zagrebačko željezo“.
Hrašćinski meteorit je željezni meteorit koji je 26. svibnja 1751. oko 18 sati pao u selu Domovec nedaleko od Hrašćine u Hrvatskom zagorju. Inače, meteoriti su odlomci ili krhotine nekoga svemirskog objekta poput kometa, asteroida ili meteoroida koji „prežive“ prolazak kroz atmosferu i padnu na površinu Zemlje. Dijele se na kamene, željezne i željezno-kamene meteorite. Za razliku od kamenih meteorita koji nalikuju stijenama na Zemlji, željezni meteoriti razlikuju se od zemaljskog željeza po povećanoj koncentraciji nikla. Za to saznanje ključnu je ulogu imao upravo hrašćinski meteorit. Bečki tvorničar Alois von Widmannstätten proveo je ispitivanje hrašćinskog meteorita tako da je izbrušenu, poliranu pločicu meteorita jetkao dušičnom kiselinom pri čemu su se pojavile figure u obliku pravilno raspoređenih linija. Te figure (lamele), koje su od tada osnova za razlikovanje izvanzemaljskog od zemaljskog željeza, nazivaju se Widmannstättenove figure, a nastaju zbog izdvajanja minerala kamacita i tenita.
Litotamnijski vapnenac ili kraće litavac vapnenačka je sedimentna (taložna) stijena. Taj gromadasti, šupljikav tip vapnenca građen je najvećim dijelom od crvenih algi iz roda Lithothamnium koje su prije petnaestak milijuna godina, tijekom geološkog razdoblja srednjeg miocena, živjele u ondašnjem moru Paratethys. Po tim algama nazvana je ova vrsta vapnenca koji uz njih sadrži i ostatke školjkaša, bodljikaša, mahovnjaka i pridnenih foraminifera. Osim ostataka morskih organizama, litotamnijski vapnenac sadrži i odlomke minerala kremena, kalcita, listiće tinjaca te fragmente stijena koje su se nalazile u obalnom području. Litotamnijski vapnenac nastajao je u plićacima Panonskog mora koje je okruživalo Medvednicu i ostale gore panonske Hrvatske koje su u to doba bile otoci.
Posebno je zanimljivo napomenuti da je litotamnijski vapnenac jedan od najčešće korištenih građevnih kamena grada Zagreba te da su od njega sagrađeni portali brojnih zagrebačkih zgrada, dijelovi mirogojskih arkada i zagrebačka katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava, koja je svoj današnji izgled poprimila nakon snažnog potresa 1880. godine. Litotamnijski vapnenac je za potrebe gradnje zagrebačke katedrale dopremljen iz kamenoloma u Gornjem Vrapču i na Bizeku, koji se nalaze u neposrednoj blizini Zagreba.