Srbija u subotu nizom manifestacija obilježava Dan sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u vojnoredarstvenoj akciji Oluja kojom je Hrvatska vratila svoja okupirana područja, a službeni Beograd naziva je “planiranim zločinom”.
Spomen žrtvama “Oluje” služit će patrijarh srpski Irinej, a središnjem komemorativnom skupu navečer u Bačkoj Palanci nazočit će državni vrh Srbije te Republike Srpske. Najavljeno je da će ondje govoriti svjedokinja iz kolone prognanika, nazočiti predsjednik Aleksandar Vučić i premijerka Ana Brnabić te predsjednik bosanskohercegovačkog srpskog entiteta Milorad Dodik, članovi vlade i zastupnici Skupštine Srbije, predstavnici vlade i Skupštine Republike Srpske, Vojske Srbije i velikodostojnici Srpske pravoslavne crkve.
– Prema konačnoj presudi, operacija “Oluja” nije bila udruženi zločinački pothvat u cilju protjerivanja Srba iz Kninske Krajine što je “izazvalo euforiju u Hrvatskoj, a hrvatski gradovi su se utrkivali u dodjeljivanju titule počasnog građanina Anti Gotovini”, dok je “U Srbiji ta presuda izazvala šok i razočaranje”, – konstatira RTS koji na svom portalu donosi rekapitulaciju događaja pod naslovom “Godišnjica ‘Oluje’ – Hronika planiranog zločina”.
U tekstu se, među ostalim, podsjeća na govore predsjednika RH Franje Tuđmana iz tzv., brijunskog transkripta kako “Srbe treba udariti tako snažno da nestanu” i na izvatke iz njegove knjige “Bespuća povijesne zbiljnosti”.
RTS O OLUJI
U tekstu RTS podsjeća na prvostupanjsku presudu hrvatskim generalima u Den Haagu kojom je prvotvno ICTY utvrdio da je operacija “Oluja” bila “udruženi zločinački pothvat s predsjednikom Franjom Tuđmanom na čelu, smišljen da protjera srpsko stanovništvo iz Kninske Krajine, što je bio navod optužnice”.
U povodu obljetnice “Oluje”, Komesarijat za izbjeglice i migracije Srbije priopćio je u subotu da je od početka ratnih sukoba na prostorima bivše SFRJ utočište u Srbiji potražilo ukupno oko 610.000 Srba iz Hrvatske i BiH, od kojih danas status izbjeglice iz Hrvatske još ima njih oko 18.000.
Navodi i da su u Hrvatskoj i dalje “aktualna neriješena pitanja dospjelih, a neisplaćenih mirovina, dinarske i devizne štednje, oduzetih stanarskih prava, izostanak obnove više od 10.000 srušenih srpskih kuća u područjima gdje nije bilo ratnih djelovanja, te povrat oduzetog poljoprivrednog zemljišta”.
– Posebno zabrinjava izostanak adekvatnog odgovora nadležnih institucija Republike Hrvatske na porast broja incidenata na nacionalnoj osnovi i proisteklih iz govora mržnje, kao i odsustvo zaštite srpskog jezika i pisma – navodi Komesarijat te zaključuje – Iz ovakvih postupaka jasno se vidi da su izbjeglice usmjerene isključivo na integraciju u Republici Srbiji, jer je proces povratka skoro zaustavljen. –
U priopćenju se poručuje kako “Srbija drži da nastavak aktivnosti na provedbi aneksa E i G Sporazuma o sukcesiji ima visok prioritet”, uz ostale aktivnosti koje pridonose rješavanju izbjegličkih problema, te da se “u tom smislu očekuje dalja podrška međunarodne zajednice”.
– Republika Srbija je spremna na suradnju i nastavit će ispunjava sve svoje obveze – poručuje se u priopćenju Komesarijata za izbjeglice.
(Hina)