Jedan od najvažnijih ratnih brodova ruske mornarice ili pluta napušten ili je na dnu Crnog mora, što je strašan udarac vojsci koja se bori protiv ukrajinskog otpora već 50. dan invazije, piše CNN.
Svi ruski mornari evakuirani su s krstarice Moskva, glavnog ratnog broda ruske crnomorske flote, nakon eksplozije streljiva uzrokovanog požarom, objavili su ruski prorežimski mediji Tass i RIA, pozivajući se na rusko Ministarstvo obrane. Rusi tvrde da je brod Moskva teško oštećen u incidentu te da se uzrok požara istražuje. Rusi nisu objavili nikakve brojke žrtava na brodu
No, nekoliko sati ranije, ukrajinski dužnosnik ustvrdio je da je ruski ratni brod pogođen krstarećim projektilima ispaljenima iz Ukrajine. Zbog velikih oluja nad Crnim morem koje su onemogućile satelitsko snimanje, CNN nije mogao potvrditi da je brod pogođen kao ni njegovo trenutno stanje, ali analitičari kažu da požar na takvom brodu može dovesti do katastrofalne eksplozije koja ga može potopiti.
Što god je uzrokovalo požar, analitičari kažu da se radi o strašnom udarcu u samo srce ne samo ruske mornarice, nego i nacionalnog ponosa. Navode da je to usporedivo s američkim gubitkom oklopnjače tijekom Drugog svjetskog rata ili nosačem zrakoplova u modernom vremenu.
“Samo bi gubitak podmornice naoružane balističkim projektilima ili Kuznjecova, jednog ruskog nosača zrakoplova, nanio veći udarac ruskom moralu i reputaciji mornarice u očima ruske javnosti”, rekao je za CNN Carl Schuster, umirovljeni kapetan američke ratne mornarice.
“Ovo je golemi udarac”, rekao je Allesio Patalano, profesor rata i strategije na londonskom King’s Collegeu
“Brodovi provode akcije daleko od očiju javnosti, njihove aktivnosti su rijetko tema novinskih izvještaja. No radi se o plutajućim komadima nacionalnog teritorija i zato, kad izgubite jedan od njih, a naročito glavni brod flote, politička i simbolička poruka, uz sam vojni gubitak, ističe se upravo zbog toga”, dodao je.
“Više ne možemo govoriti o statusu Baltika kao regije bez nuklearnog oružja – treba vratiti balans. Do danas Rusija nije poduzela takve mjere i nije ih planirala”, rekao je Medvedev.
Medvedev je, podsjetimo, zamjenik predsjednika ruskog Sigurnosnog vijeća od 2020. godine. Ranije je bio predsjednik i premijer Rusije te je dugogodišnji saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina.
“Iako ulazak Švedske i Finske u NATO ne bi značio veliku promjenu za Rusiju, Moskva bi u tom slučaju smatrala Švedsku i Finsku protivnicima i poduzela bi mjere u regiji”, rekao je Medvedev.
Podsjetimo, jedan od glavnih ruskih prigovora Ukrajini uoči rata su bile ambicije te zemlje da uđe u NATO. Od te ideje je Ukrajina otad, po svemu sudeći, ipak odustala.