Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) u srijedu je razmotrio recentna novčana i gospodarska kretanja, izvijestivši u priopćenju sa sjednice o mjerama za održavanje likvidnosti i stabilnosti financijskog sustava koje je središnja banka poduzela u uvjetima pandemijske krize.
Rast neizvjesnosti i strah od brzog širenja pandemije koronavirusa te uvođenje mjera za njezino ograničavanje rezultirali su iznimno visokom kolebljivošću na međunarodnim financijskim tržištima krajem veljače i u ožujku 2020.
Pojačani pritisci na tečaj, ali i na tržište vrijednosnih papira obilježili su kretanja i u razvijenim zemljama i u zemljama s tržištima u nastajanju, pa tako i u Hrvatskoj, ističu u svom priopćenju iz HNB-a. Na kraju ožujka tečaj EUR/HRK bio je za 2 posto viši nego na kraju veljače, a prinosi do dospijeća na državne obveznice kao i premija za rizik u tom su razdoblju porasli.
HNB je od početka ožujka poduzeo niz mjera iz područja monetarne politike kojima je održao likvidnost i stabilnost financijskog sustava.
Tijekom ožujka tako je u pet intervencija na deviznom tržištu i nekoliko izravnih transakcija HNB je poslovnim bankama prodao ukupno 2,5 milijardi eura. U tom je mjesecu proveo i strukturnu operaciju na kojoj je bankama plasirao 3,8 milijardi kuna, dok je redovitim tjednim operacijama bankama plasirano ukupno 1,85 milijardi kuna.
Nadalje, smanjena je stopa obvezne pričuve s 12 na 9 posto, čime su povećana slobodna novčana sredstva banaka kod HNB-a za 6,33 milijardi kuna. S ciljem održavanja stabilnosti na tržištu državnih obveznica, HNB je tijekom ožujka otkupio državne vrijednosne papire ukupnoga nominalnog iznosa 4,29 milijardi kuna.
Godišnji rast plasmana banaka ubrzao se u veljači na 4,8 posto, čemu je pridonijelo ubrzanje rasta plasmana nefinancijskim poduzećima, dok se godišnji rast plasmana stanovništvu blago usporio, kaže se u priopćenju.
Prema mjesečnim podacima Ministarstva financija u siječnju 2020. ostvaren je manjak salda središnje države od 1,3 milijardi kuna kuna, za razliku od prošle godine kada je ostvaren blagi višak. Udio duga opće države u BDP-u zbog povoljnog se utjecaja rasta nominalnog BDP-a smanjio sa 74,7 posto BDP-a, koliko je iznosio na kraju 2018., na 73,2 posto BDP-a na kraju 2019. godine, navodi se dalje.
Savjet HNB-a suglasio se s prijedlogom Addiko Bank d.d. da Pierre Marie Geneviève Serge Boscq bude član Uprave te banke.
(Hina)
foto: pixabay (ilustracija)