Predložene izmjene zakona o poljoprivrednom zemljištu opet se rade bez uvažavanja struke, neće ukloniti administrativne barijere, a ni povećati iskorištenost poljoprivrednog zemljišta, rečeno je u ponedjeljak u Osijeku na okruglom stolu SDP-ova Savjeta za poljoprivredu i hranu. Okruglim stolom moderirala je predsjednica Savjeta dr. sc. Marija Vukobratović.
Potpredsjednica SDP-a Sabina Glasovac ocijenila je kako dosadašnje izmjene toga zakona nisu pridonijele osiguranju samodostatnosti u hrani, povećanju zapošljavanja niti boljoj iskorištenosti poljoprivrednog zemljišta, a te se teškoće, smatra, neće otkloniti ni novopredloženim izmjenama zakona.
Mislim da se neće ukloniti određene administrativne barijere i da kriteriji bodovanja nisu dovoljno jasno definirani, da bi se otklonile sumnje u potencijalne malverzacije i dodjelu zemljišta po sumnjivim kriterijima, rekla je Glasovac na okruglom stolu pod nazivom ‘Hoće li nove izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu zadržati mlade na selu?’.
Stoga je izrazila bojazan da Hrvatska neće postići ciljeve koje si je sama zadala kroz Strategiju razvoja poljoprivrede, što bi zakon trebao pratiti, ‘ali na žalost ne prati’.
Ustvrdila je da je zakon ponovno rađen bez uvažavanja struke te da će SDP inzistirati da zakon ide i u treće čitanje, jer je u javnoj raspravi stiglo puno primjedbi korisnika postojećih mjera.
Želimo dobiti malo više prostora da se jedinice lokalne samouprave pripreme na sve što bi se zakonom trebalo propisati, ali i da se otklone neke stvari koje i dalje nisu jasne, a to su bodovanje, način dodjele zemljišta, transparentnost i tržište finalizacije proizvoda, istaknula je zastupnica Glasovac.
Načelnik općine Nova Bukovica Tomislav Bračun rekao da općine ne raspolažu svim potrebnim podatcima o poljoprivrednim površinama kako bi pravodobno mogle donijeti programe raspolaganja poljoprivrednim zemljištem i da taj problem do danas nije riješen.
Profesor osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Bojan Stipešević istaknuo je da programsko razdoblje EU do 2030. godine predviđa značajan rast površina pod ekološkom poljoprivredom u cijeloj Europi, pa i u Hrvatskoj.
To je, kaže, način da se u ruralnim prostorima zaposli što više ljudi i tako smanji odlazak iz tih područja. Smatra da predložene izmjene zakona idu u tome smjeru, kada je u pitanju ekološka poljoprivreda.
