Aktivisti su suočeni sa otmicama, ali i nizom drugih opasnosti ukoliko se odluče umiješati u istraživanje aktivnosti koje nisu u interesu korporacija ili države.
Podaci su, nesumnjivo, puno ispod realnih, ističe ta britanska nevladina organizacija. Premašuju one iz 2016., također rekordne godine s najmanje 200 mrtvih.
Autohtoni čelnici, rendžeri zaduženi za zaštitu divlje faune ili “obične osobe” koje brane svoju zemlju ili rijeku, žrtve su popisane u 22 zemlje, 60 posto u Latinskoj Americi.
Brazil je doživio najgoru godinu s 57 ubojstava. Meksiko i Peru u godinu dana bilježe porast ubojstava s tri na 15 i s dva na osam. Kolumbija ih je izbrojala 24. U odnosu na broj stanovnika, Nikaragva je najpogođenija (četiri ubojstva).
U Africi na 19 ubojstava 17 ih je povezano s krivolovom ili ilegalnim rudarskim aktivnostima.
Na drugoj strani planeta, 48 osoba ubijeno je samo na Filipinima, što još nije zabilježeno u nekoj azijskoj zemlji, po tom izvješću.
Ukupno četvrtina ubojstava (najmanje 46, dvaput više nego 2016.) povezano je s “agrobiznisom”. Četrdeset je povezano s rudarskim prepirkama (33 u 2016.), 26 s rušenjem šuma te rekordan broj od 23 osobe, posebno afričkih rendžera, ubijeno je u pokušaju zaštite životinja od krivolovaca.
(Hina)
Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?