Srebro je u posljednje dvije godine snažno poraslo, ali glavna investicijska priča tek se počinje otvarati. Prema podacima Instituta za srebro i istraživačkog konzorcija Metals Focus, svjetsko tržište srebra nalazi se u deficitu već pet godina, a prognoze za 2026. pokazuju da bi se taj trend trebao nastaviti i šestu godinu zaredom.

Drugim riječima, svijet već godinama troši više srebra nego što ga rudnici i recikliranje mogu isporučiti. Taj manjak pokriva se iz postojećih nadzemnih zaliha, a ključ cijele priče leži u tome što srebra na papiru još ima, ali ono nije stvarno dostupno tržištu po današnjim cijenama.

Metal bez kojeg nema moderne civilizacije

Srebro nije samo plemeniti metal i zaštita vrijednosti, već i jedan od najvažnijih industrijskih metala suvremenog svijeta. Zbog iznimne električne i toplinske vodljivosti, srebro se koristi u solarnim panelima, električnim vozilima, baterijama, mikročipovima, 5G infrastrukturi i tehnologijama povezanim s umjetnom inteligencijom. Srebro je metal elektrifikacije, digitalizacije i energetske tranzicije.

Potražnja zato dolazi i od industrije koja bez njega teško može funkcionirati, što ga čini istodobno industrijskim metalom i investicijskom alternativom u vremenima inflacije. Prema procjenama, deficit srebra u 2025. iznosio je 40,3 milijuna unci, dok se za 2026. očekuje manjak od 67 milijuna unci. To pokazuje da se tržište ne nalazi u kratkotrajnom poremećaju, nego u strukturnom problemu koji traje godinama.

Zašto se ponuda ne može brzo povećati?

Na prvi pogled rješenje je jednostavno: ako cijena raste, rudnici bi trebali proizvesti više. Međutim, velik dio svjetske proizvodnje srebra ne dolazi iz primarnih rudnika srebra, nego kao nusproizvod rudarenja bakra, cinka, olova i zlata. To znači da se proizvodnja ne može brzo povećati samo zato što tržište traži više srebra. Ponuda je spora, ograničena i nefleksibilna, a novi rudnici traže godine istraživanja, ishođenje dozvola i izgradnje.

Argument da iznad zemlje još postoje milijarde unci srebra može biti vrlo zavaravajuće. Velik dio tog srebra nalazi se u nakitu, elektronici, starim solarnim panelima i medicinskoj opremi. To nije metal koji se sutra može jednostavno prikupiti i vratiti na tržište. Da bi se ono recikliralo, potrebne su znatno više cijene kako bi proces bio isplativ. Zato je za cijenu puno važnije likvidno, investicijsko i burzovno dostupno srebro. Nestašica se pojavljuje onda kada slobodno dostupnog metala nema dovoljno za industriju i investitore u isto vrijeme, kada cijena može naglo početi tražiti mnogo višu ravnotežu.

Prema procjenama USGS-a, svjetske rezerve srebra pod zemljom iznose oko 610,000 tona. Pri sadašnjoj globalnoj potrošnji od oko 35,700 tona godišnje, te poznate rezerve pokrivaju približno 17 godina potrošnje. To ne znači da će srebro doslovno nestati, jer više cijene mogu potaknuti nova istraživanja, ali brojka jasno pokazuje da srebro nije beskonačno dostupna sirovina te da tržište ne može samo pritisnuti gumb i stvoriti novu ponudu.

Omjer zlata i srebra pokazuje dodatni potencijal za rast cijene srebra

Danas se omjer cijene zlata i srebra kreće oko 60:1, što znači da je srebro relativno jeftino u odnosu na zlato. Povijesno gledano, u snažnim tržištima taj omjer imao je tendenciju znatnog smanjenja. Primjerice, ako bi zlato vrijedilo 4,300 dolara po unci, a omjer pao na 30:1, srebro bi vrijedilo oko 143 dolara. Pri zlatu od 7,500 dolara i povijesnom omjeru 15:1, srebro bi doseglo 500 dolara po unci. To pokazuje koliko je srebro asimetrična investicijska prilika u uvjetima manjka fizičkog metala.

Sve više velikih financijskih institucija poput J.P. Morgana i BlackRocka očekuje nastavak rasta cijene srebra, ističući ga kao metal koji profitira od energetske tranzicije i ograničene ponude. Naravno, cijena srebra može kratkoročno pasti zbog volatilnosti, no pravo je pitanje kolika je vjerojatnost da ono dugoročno ostane na ovim razinama uz trajni deficit i pad zaliha. Ta vjerojatnost izgleda sve manja.

Kod srebra se danas spaja nekoliko snažnih faktora: višegodišnji deficit, nefleksibilna ponuda, rastuća industrijska potražnja i ograničene zalihe. U ovakvom strukturnom okruženju, pad sve više izgleda kao prilika za akumulaciju, a ne kao razlog za izbjegavanje metala. Ako se fizička nestašica nastavi produbljivati, današnje cijene jednoga bi dana mogle izgledati iznenađujuće nisko.

Sada je pravi trenutak za ulaganje u srebro

Srebro je u ovom trenutku još uvijek povoljno te dostupno širem spektru ulagača, od onih sa budžetom od stotinjak eura do onih s milijunima. Kupnjom investicijskog srebra u vidu srebrnjaka i srebrnih poluga ne ulažete u obični metal, već u budućnost civilizacije. Radi se o fizičkoj imovini koju možete držati u vlastitim rukama, standardizirana je i visoko likvidna, što znači da ga bilo gdje u svijetu, vrlo brzo možete zamijeniti za novac po približnom istom tečaju, kroz uslugu otkupa srebra.

Ako razmišljate o ulaganju u investicijsko srebro, važno je kupovati kod provjerenih i reputabilnih trgovaca. S tradicijom poslovanja od 1994., više od 170,000 zadovoljnih korisnika te preko 4,500 pozitivnih recenzija, Centar Zlata danas je vodeći distributer plemenitih metala u Hrvatskoj.

U Centru Zlata možete pronaći najpovoljnije srebrnjake u Hrvatskoj, a moguća je i kupnja srebrnih poluga putem poduzeća (odbitak PDV-a). Proizvodi dolaze iz uglednih državnih kovnica te renomiranih europskih talionica sa čuvenog LBMA popisa. Dostupni su odmah u poslovnicima, a mogu se poslati i na kućnu adresu putem najbrže dostave u Hrvatskoj.

Osigurajte svoju budućnost na vrijeme. Posjetite poslovnice Centra Zlata ili istražite ponudu online te saznajte zašto se sve veći broj Hrvata odlučuje upravo za ovaj plemeniti metal.

POGLEDAJTE NAJBOLJU PONUDU INVESTICIJSKOG SREBRA

Djelatnike Centra Zlata za besplatne konzultacije o kupnji ili prodaji srebra možete dobiti pozivom na broj 01 3000 783 ili na e-mail info@centarzlata.com.

Tagovi: Cijena srebra, deficit srebra, električna vozila, energetska tranzicija, industrijska potražnja, investicijsko srebro, omjer zlato srebro, ponuda i potražnja, recikliranje srebra, rudarenje, solarni paneli, srebrne poluge, srebro, tržište plemenitih metala, ulaganje u srebro,