Turizam je razvojna šansa za ruralna područja, pri čemu valja izbjeći pretakanje urbanog i masovnog turizma u taj prostor, ističu stručnjaci uz Svjetski dan turizma 27. rujna, koji je ove godine posvećen temi “Turizam i ruralni razvoj”.
Svjetska turistička organizacija UNWTO ovogodišnju temu Dana turizma odredila prije pandemije, a potražnja za turističkim uslugama u ruralnim područjima ove godine je izraženija nego u gradovima i velikim destinacijama.
Razlozi su većim dijelom zdravstveni, jer su se zbog brige za zdravlje i pridržavanja epidemioloških mjera, poput fizičke distance, ljudi okrenuli bližim odredištima više uronjenima u prirodu, bez velikih smještajnih kapaciteta i masovnosti.
Slično se dogodilo i u Hrvatskoj te Srbiji, kao i u Crnoj Gori, iako nešto manje, jer se u toj zemlji zbog njezine relativno male veličine, turizam još uvijek većinom odvija uz more i u većim mjestima/gradovima, istaknuli su stručnjaci koji se uz ostalo bave ruralnim turizmom iz te tri zemlje na online panelu “Razvoj turizma u ruralnim područjima” uoči Svjetskog dana turizma.
Svim tim zemljama zajedničko je, kao i cijeloj regiji, da ruralna područja čine oko 90 posto ukupnog prostora, koji je većinom zapušten i neiskorišten, a u novije doba i iseljen, što je, kako su ocijenili, velika šteta, jer je upravo u tom prostoru veliki razvojni potencijal zbog njegovih autentičnih prirodnih, tradicijskih, povijesnih i kulturnih vrijednosti.
Ništa bez mladih, edukacije i održivog planiranja i upravljanja
Ruralne regije zahvaćene su i slabljenjem poljoprivrede, napuštanjem sela i obiteljskih imanja, posebice mladih zbog nedostatka egzistencijalnih mogućnosti, koje im upravo, po ocjeni tih stručnjaka, može dati razvoj turizma, pa i motivirati ih na povratak.
“Nakon Istre, koja je krenula među prvima, u gotovo svim dijelovima Hrvatske razvija se turistička ponuda u ruralnim područjima. Nevjerojatno je vidjeti sve ideje koje su ljudi realizirali, često oslanjajući se samo na privatna ulaganja i trud cijele obitelji. Nije to više samo na OPG-ima, sada imamo i vrhunskih vinskih i hotela baštine te ponude raznolikih turističkih atrakcija i aktivnosti u prirodi i na selu. Osim zdravlja sve veći motiv dolaska u ta područja je ‘čisti’ odmor, upoznavanje lokalnih običaja, folklora, hrane, pića, kulturnih ruta i drugog”, kazala je direktorica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj Klub članova Selo Dijana Katica.
Smatra da je covid-19 na neki način pripomogao potražnji, kao i da je sada prava prilika da se za 2021. bolje planira promocija ruralne ponude, ali i daljnji razvoj ruralnih područja i turizma u njima zbog investicija i novca iz EU-ovih fondova i u izradi nove nacionalne turističke strategije 2020.-2030. s naglaskom na održivi turizam.
Ona kao i direktor Instituta za turizam Damir Krešić važnim drže i edukaciju za turizam i poduzetništvo, kao i specijalizaciju i tematizaciju turističkih ponuda, što, po Krešiću, traži i promjenu i jačanje poljoprivredne proizvodnje, ali i javne svijesti.
“U cijeloj regiji, pa i u Hrvatskoj, za taj je razvoj još uvijek najveći problem niska razina javne svijesti da turizam može biti razvojna šansa za selo i ukupno ruralni prostor, da može biti izvor prihoda. Tu nema ni tradicije bavljenja turizmom, a ni sustavne politike koja to potiče nego najčešće ovisi o inicijativama pojedinaca, pa ako jedan uspije onda krenu i drugi, često pokušavajući kopirati, što opet često ne znači i uspjeh”, smatra Krešić.
Upozorava i da treba paziti da turistička aktivnost nema prevelik utjecaj na okoliš i prirodu, jer tada gubi smisao.
“Pomaka ima, ali nedovoljnih, a ruralni prostor ima dosta potencijala za razvoj, što pokazuje i službena statistika po kojoj je na OPG-ima i dalje relativno malo noćenja – manje od jedan posto od ukupnog broja, s ostvarenih više od 66,3 tisuće u prvih osam mjeseci, iako su time među svim smještajima u turizmu zabilježili gotovo najvišu razinu lanjskog rezultata, od 78 posto. Reklo bi se i da im je kriza najmanje naštetila, ali je ukazala na taj vid turističke ponude, koja može biti vrlo atraktivna i više se i naplatiti te biti i zanimljivija od sunca i mora. Njome se i produljuje sezona, a u svemu su itekako važni i domaći turisti”, poručio je Krešić.
Autentična ponuda koja uvažava specifičnost ruralnog prostora
U ime organizatora panela, direktor Turističke organizacije crnogorske Općine Bar Emil Kukalj ocijenio je da razvoj i dodatna strateška ulaganja u seoska, ruralna područja svakako pogoduju pozitivnoj interakciji između turističke industrije, lokalne zajednice i putnika koji žele nešto drugačije.
Predavač na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo u Kotoru Ilija Morić, ujedno i vlasnik poljoprivrednog gazdinstva, naglasio da za ruralni prostor struka treba ponuditi rješenja.
“Ne treba nam urbani turizam koji se preselio u ruralni prostor, nego autentična ponuda koja uvažava sve specifičnosti tog prostora cijele godine i to onda može biti šansa za razvoj tog prostora. To ne može biti jeftina ponuda, iako se to često očekuje, jer se oduvijek mislilo da se na selu može nabaviti nešto povoljnije nego u gradu. Nije problem ni infrastruktura, jer ponekad je prednost i nerazvijenost kraja, pa i pastirska naselja po planinama bez vode i struje mogu biti atraktivna, ali je važno ne dopustiti apartmanizaciju u tom prostoru i slično što se događa na obali”, istaknuo je Morić.
Profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu Bojan Zečević, koji se također godinama bavi i ruralnim turizmom, naglasio je pak da su u Srbiji turistički objekti u ruralnim područjima ove godine dosta dobro radili, te da ih je već dosta rezervirano i za 2021., jer su ljudi shvatili da su se, iako nema toliko aktivnosti kao ljeti i na moru, ipak tu jako dobro odmorili.
“Ključna je uloga upravljača u razvoju turizma u ruralnom području i onih koji odlučuju te da na inteligentan način vode taj razvoj i to i nadziru, jer se u suprotnom može dogoditi stihija”, zaključio je Zečević.
Tatjana Miščančuk
(Hina)
foto: pixabay