Tiranosaur rex, okrunjen za “kralja guštera” u svijetu dinosaura, tradicionalno je prikazivan kao strašan i okrutan mesožder s isplaženim jezikom, no znanstvenici tvrde da to anatomski nije bilo moguće, pokazuje studija objavljena u časopisu PLOS ONE.
To je zato jer je već odavno izumrli T. rex imao jezik koji je bio pričvršćen za dno usne šupljine, slično kao kod krokodila i aligatora.
“Rekonstruirani su na pogrešan način i jako dugo ih se tako prikazuje”, kazala je koautorica studije Julia Clarke, profesorica na odsjeku za geoznanosti Sveučilišta Teksas u Austinu.
Tim znanstvenika, predvođenih Kineskom akademijom znanosti, usporedio je podjezične kosti (podjezična/hioidna kost u obliku konjske potkove između brade i vrata koja pričvršćuje jezik) izumrlih dinosaura i pterosaura s njihovim rođacima, uključujući današnje ptice poput nojeva i primjerke današnjih i izumrlih aligatora.
“Kod većine izumrlih dinosaura njihove jezične kosti su vrlo kratke. A kod krokodila, sa sličnim hioidnim kostima, jezik je potpuno fiksiran za dno usne šupljine”, pojasnila je Clarke.
I dok krokodili imaju kratke podjezične kosti, leteći dinosauri, poznati kao pterosauri, i današnje ptice imaju hioidne kosti raznih oblika.
Razvoj krila, a istovremeno gubitak spretnosti koja je data stvorenjima s rukama ili šapama, mogao je rezultirati raznovrsnijim rasponom pokreta jezikom.
“Ako ne možete koristiti ruku kada obrađujete plijen, tada jezik postaje mnogo važniji za baratanje hranom”, kazao je Zhiheng Li.
“To je tek jedna od hipoteza koju smo postavili”, dodao je.
Za bolje razumijevanje povezanosti između funkcije jezika i razvoja letenja potrebna su dodatna istraživanja.
(Hina)