Predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani izjavio je u ponedjeljak na početku plenarne sjednice u Strasbourgu da u njegovim izjavama u govoru u nedjelju u Basovizzi pokraj Trsta nije bilo nikakvih teritorijalnih pretenzija prema Hrvatskoj i Slovenije i da mu je žao ako su njegove izjave pogrešno shvaćene.
“Moje izjave ni na koji način ne znače teritorijalne pretenzije. Govorio sam o Istranima i Dalmatincima koji govore talijanski, a čiji su mnogi sinovi i unuci bili prisutni na svečanosti. Talijanski, hrvatski i slovenski narodi i države povezani su jakim vezama i žao mi je ako je značenje mojih riječi krivo shvaćeno. Nisam nikoga namjeravao uvrijediti, želio sam poslati poruku mira svima da se ono što se tada dogodilo nikada više ne ponovi”, rekao je Tajani na početku plenarne sjednice Europskog parlamenta.
Tajani je kazao da je “komemorirao žrtve talijanske strane, ali i sve žrtve tog nesretnog razdoblja, Slovence i Hrvate” te da je govorio u povijesnom kontekstu. Govoreći o “tisućama nevinih žrtava”, istaknuo je da se nije “radilo o odmazdi za krivnje fašizma jer je među talijanskim žrtvama neprihvatljive mržnje, koja je bila i ideološka i etnička i društvena, bilo mnogo osoba koje nisu imale ništa s fašistima i njihovim progonima”.
“Svojom nazočnošću htio sam podsjetiti na tisuće žrtava, poglavito talijanskih, ali i hrvatskih i slovenskih”, kazao je predsjednik EP-a. U svom je obraćanju, kako je pojasnio, htio istaknuti put mira i pomirbe između talijanskog, hrvatskog i slovenskog naroda i njihov doprinos europskom projektu. “Upravo ponovno ustanovljavajući povijesnu istinu bilo je moguće napraviti zaokret u odnosima između Italije, Hrvatske i Slovenije, danas zemljama povezanim čvrstim prijateljstvom”, kazao je Tajani, dodavši da je “trajan mir između nekadašnjih neprijatelja najbolji primjer kako je Europska unija uspješna priča”.
Tajani je u nedjelju govorio na svečanosti obilježavanja Dana sjećanja na žrtve fojbi u Basovizzi kod Trsta. Na kraju govora, uzviknuo je: “Živio Trst, živjela talijanska Istra, živjela talijanska Dalmacija”.
Na Tajanijeve izjave reagirali su prije početka plenarne sjednice brojni hrvatski i slovenski zastupnici u Europskom parlamentu.
“Dobro se sjeća narod Istre i Dalmacije kakav je bio talijanski teror. Razumijem da narod komemorira svoje mrtve, ali govoriti o talijanskoj Istri i Dalmaciji predstavlja relikt jednog drugog vremena”, poručila je preko Twittera Dubravka Šuica.
“Snažno osuđujem sramotni populistički govor predsjednika Tajanija. Narod Istre i Dalmacije bio je žrtva te retorike i tužno je i zabrinjavajuće što neki nisu naučili ništa iz vlastitih grešaka”, rekla je Ivana Maletić.
Tonino Picula je poručio da je “takva iredentistička retorika otvoreni napad na Osimski sporazum i Helsinški završni akt”.
Ivan Jakovčić i Ruža Tomašić na početku plenarne sjednice tražili su objašnjenje od Tajanija.
Jakovčić je poručio kako nije zadovoljan Tajanijevijem “žaljenjem ako je krivo shvaćen”. “Nedovoljno, predsjedniče”, rekao je.
Biljana Borzan je poručila da te “iredentističke izjave nisu dostojne predsjednika Europskog parlamenta”. Dodala je da je poslala prijedlog pisma hrvatskim kolegama iz Europske pučke stranke kako bi svi zajedno reagirali na revizionističke izjave.
Jozo Radoš je ocijenio nedjeljni Tajanijev istup kao “pokušaj prizivanja talijanske okupacije i zatiranja Hrvata. To je primitivni populizam protiv kojeg se europske demokratske stranke trebaju boriti, a ne ga promovirati”, rekao je Radoš dodajući da očekuje oštru osudu i zastupničkog kluba EPP-a kojoj pripada Tajani.
Ruža Tomašić je izjavila da “hrvatska Istra i hrvatska Dalmacija znaju što je talijanski teror. Hrvatima ovakve izjave bude mučne uspomene na okupaciju i nametanje talijanske kulture i jezika”.
Ispriku je zatražila i Marijana Petir. “Izjava predsjednika EP-a, koja je obojena povijesnim revizionizmom uvredljiva je za sve građane Hrvatske, baca sjenu na nevine žrtve koje su fašisti ubili, doprinosi narušavanju bilateralnih odnosa Hrvatske i Italije i stvaranju antieuropskog ozračja. Tražimo ispriku!”, napisala je Petir.
(Hina)