Centar za suočavanje s prošlošću Documenta i udruga Goli otok ‘Ante Zemljar’ u srijedu su predstavili aktivnosti koje će se odvijati u povodu 70. godišnjice Rezolucije Informbiroa te pozvali Ministarstvo kulture da osigura sredstva kako bi se kompleks na Golom otoku trajno zaštitio kao jedan od rijetkih koji ‘govori’ o zarobljeništvu političkih zatvorenika.
U povodu 70. godišnjice Rezolucije Informbiroa, na konferenciji za novinare najavljen je početak minifestivala u kinu Tuškanac u suradnji s Hrvatskim filmskim savezom. Nakon projekcija filmova predviđena su druženja i razgovori s umjetnicima i stručnjacima. Filozofski fakultet u Zagrebu će u suradnji s Filozofskim fakultetom u Ljubljani imati konferenciju, a predviđen je i odlazak na Goli otok, rečeno je.
Voditeljica Documente Vesna Teršelič osvrnula se na problem propadanja kompleksa bivše kaznionice na Golom otoku, kazavši kako je to rijedak primjerak, pa i u cijeloj Europi, te bi se trebao očuvati. Ustvrdila je kako nema posebne zainteresiranosti za zaštitu Golog otoka i Svetog Grgura kao kulturnog dobra te naglasila da je na Golom otoku i Svetom Grguru, gdje su zatvarane žene, bilo i 14.000 logoraša.
Teršelič je rekla kako je udruga ‘Goli otok Ante Zemljar’ napravila prve korake, a jedan od njih je i preventivna zaštita ostvarena u suradnji s Konzervatorskim odjelom u Rijeci. Napomenula je kako oko nadležnosti nad kompleksima postoji imovinski spor koji još nije riješen te istaknula da se treba utvrditi što treba zaštititi i valorizirati za naslijeđe Hrvatske, ali i pripremiti konzervatorsku podlogu.
“Ministarstvo kulture bi trebalo odobriti sredstva za te radove, a radi se o početnih 150.000 do 400.000 kuna. Ušli smo u posljednju godinu preventivne zaštite, a ništa nije učinjeno u smjeru stalne zaštite. Sve su vlade propustile zaštititi Goli otok”, kazala je Teršelič dodavši da bi konzervacija bila složeniji i skuplji projekt. Kao neke od opcija, navela je da bi se od kompleksa mogao napraviti memorijalni ili obrazovni centar, muzej i slično.
Božo Kovačević iz udruge Goli otok je poručio da pojedine politike nastoje instrumentalizirati žrtve koristeći ih kao legitimaciju za svoje aktualne političke programe.
“Žrtve Golog otoka nisu prikladne za instrumentalizaciju, a niti jedna žrtva to ne bi ni smjela biti”, poručio je. Kazao je kako su se često na Goli otok zatvarale osobe samo zato što su imale drugačije stajalište i pogled na to tko je bio glavni autoritet.
(Hina)