Predstavnici IT industrije iz Slavonije koji se bave umjetnom inteligencijom ovaj su tjedan u Bruxellesu mogli saznati kako EU pokušava regulirati to područje koje uz golemi potencijal nosi i rizike, ali i sami prenijeti što rade jer bi donošenje novih pravila o umjetnoj inteligenciji trebalo biti “dvosmjerno”.
Predstavnici hrvatske IT industrije iz Slavonije u Bruxellesu su ovoga tjedna boravili na poziv hrvatskog europarlamentarca Karla Resslera, potpredsjednika posebnog odbora Europskog parlamenta za umjetnu inteligenciju, koji ističe da proces utvrđivanja pravila vezanih uz umjetnu inteligenciju i digitalizaciju treba biti “dvosmjeran”, odnosno da se vodi kroz dijalog briselskih institucija i predstavnika IT sektora na lokalnim razinama.
Oni koji se time bave “na terenu moraju biti svjesni onoga što se događa na europskoj razini, ali je i u Bruxellesu bitno znati što se po tom pitanju događa u svakom dijelu Europe”, rekao je Ressler. “Moj dojam je da je najveći izazov povezati ono što se događa lokalno s nacionalnom i europskom razinom”, ocijenio je.
Europska komisija u travnju je predložila pravila za korištenje umjetne inteligencije o kojima trenutno pregovaraju institucije EU-a. Predložena stroga pravila za cilj imaju štititi građane ali i osigurati njihovo povjerenje u tu novu tehnologiju. Tim aktom EU želi postaviti sigurnosne standarde koje bi morale poštovati sve zemlje koje posluju na zajedničkom, europskom tržištu
Komisija je u svojem prijedlogu izdvojila sustave umjetne inteligencije koji će predstavljati neprihvatljiv rizik i koji će biti zabranjeni te one “visokorizične” koji se moraju jasno regulirati.
Neprihvatljiv rizik predstavljaju sustavi koji se smatraju jasnom prijetnjom sigurnosti poput aplikacija koje manipuliraju korisnikovim ponašanjem kako bi zaobišli njegovu volju (npr. igračke s glasovnom pomoći koje potiču opasno ponašanje maloljetnika) i sustave koji državama omogućuju „društveno vrednovanje”.
Visokorizičnim smatraju se, primjerice, sustavi koji se upotrebljavaju u prometnoj infrastrukturi, oni koje osobi mogu odrediti pristup obrazovanju (npr. bodovanje ispita) te primjena umjetne inteligencije u robotski potpomognutim kirurškim zahvatima, zapošljavanju, kadrovskom upravljanju (npr. softver za razvrstavanje životopisa u postupcima zapošljavanja) i ocjenjivanju kreditne sposobnosti.
Europski parlament je u travnju izglasao rezoluciju u kojoj je poručio da umjetnu inteligenciju u obrazovnom, kulturnom i audiovizualnom sekoru treba poticati, no da treba paziti da se ona ne zlorabi i da “čovjekova uvijek bude zadnja”.
Pregovarači Europskog parlamenta za Akt o umjetnoj inteligenciji dolaze iz Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača te iz Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, a ocjenjuje se da bi se rasprava mogla otegnuti na više godina.
Europski parlament je u lipnju prošle godine osnovao i Posebni odbor za umjetnu inteligenciju u digitalnom dobu (AIDA) čiji je potpredsjednik Ressler.
Ressler objašnjava da “najavljeno europsko digitalno desetljeće treba nova pravila i zakonodavne okvire, čime se bavi i EP-ov Posebni odbor za umjetnu inteligenciju”.
AIDA ima za cilj proučavati učinak i izazove uvođenja umjetne inteligencije, te iznositi preporuke o daljnjim koracima. Kako bi ispunili tu zadaću članovi Odbora organiziraju saslušanja i radionice s ključnim dionicima, uključujući stručnjake, tvorce politika i poslovnu zajednicu.
Nastojimo “osmisliti zakonodavstvo koje će biti dovoljno otvoreno i fleksibilno, i omogućiti prostor za inovacije”, a istovremeno “po prvi puta donijeti pravila za digitalni svijet i društvo”. “Nije uvijek lako naći nekakav takav balans”, ocijenio je Ressler za posjeta slavonskih IT-ovaca Bruxellesu.
Poručio je da sama regulativa nije dovoljna, već da je sa svojim gostima htio razgovarati o tome što se još može napraviti na europskoj razini.
Hrvatski IT-jevci su tijekom dvodnevnog posjeta Bruxellesu dobili priliku na licu mjesta upoznati problematiku oko izrade i provedbe novog Akta o umjetnoj inteligenciji.
Ivan Duspara, predsjednik Udruge AI poduzetnika Lipik i voditelj AI centra Lipik koji provodi edukacije na temu umjetne inteligencije, rekao je za Hinu da su kroz posjet imali priliku upoznati problematiku oko izrade i provedbe dokumenta.
“Područje je kompleksno i obuhvatno, a utjecaj dalekosežan, te nije začudilo kako je situacija protkana dilemama. Dileme su tu, doima mi se, dobar znak jer označavaju da se uistinu i promišlja o ishodima provedbe akta“, izjavio je.
Mihael Tomić, predsjednik u Osijek Software City, udruge koja okuplja mnoge IT poduzetnike u Gradu Osijeku, rekao je da je posjetom Bruxellesu “iz blizine imao priliku vidjeti ono što se događa u EU-u a što će se dugoročno odraziti na njihovo poslovanje”.
Mario Čelan, direktor Razvojne agencije Sisačko-moslavačke županije SIMORA, koja je osnivač poduzetničkog inkubatora PISMO u Novskoj za gaming industriju, ocijenio je da bi Sisačko-moslavačka županija, iako jedna od siromašnijih županija, “trebala imati ured u Bruxellesu jer se ovdje događaju značajne stvari i za našu županiju”.
Dodao kako mu je ovaj posjet pokazao da u Europi postoji spremnost na suradnju, što se “iz manjih sredina ne vidi”.
Ilustrirao je to primjerom susreta s predstavnicima Huaweija u Bruxellesu s kojima je dogovoren njihov dolazak u Novsku i eventualno pokretanje edukacijskog centra te kompanije u Sisku.
Čelan je, među ostalim, istaknuo da je gaming industrija „po prihodima prešla filmsku i glazbenu industriju zajedno” i da njihova županija želi postati središte gaming industrije u Hrvatskoj, ali i šire.
Dejan Iličić, direktor Razvojne agencije Grada Lipika, pokretača AI Centra Lipik, ističe kako upravo IT sektor pruža najbolje izglede zapošljavanja.
Naveo je u da su Lipiku prije šest mjeseci okupili prvu grupu od 25 programera na području umjetne inteligencije od kojih je njih 18 u prvom tjednu po završetku edukacije našlo zaposlenje ili pokrenulo svoje start-upove uz pomoć sredstava EU-a.
(Hina)
foto: unspalsh