Kriza uzrokovana pandemijom covida-19, koja je za posljedicu imala povećanja cijena sirovina i građevinskog materijala posljednjih nekoliko mjeseci, ugrozila je više od 80 tisuća radnih mjesta u građevinskom sektoru EU-a, rečeno je na raspravi održanoj na sjednici Europskog parlamenta.

Povećala se potražnja za drvnom građom, čeličnim i bakrenim žicama, cementom, betonom i ostalim materijalima, a uvjeti za prelazak preko granica u uvjetima pandemije dodatno je otežao cijeli proces. Takav trend tako predstavlja i problem za planove gospodarskog oporavka država članica Europske unije.

Poskupljenje sirovina je najveći uzrok povećanja cijena industrijskih proizvoda, naglasila je u raspravi u Europskom parlamentu (EP) Mairead McGuinness, povjerenica Europske komisije za Financijske usluge, financijsku stabilnost i uniju tržišta kapitala.

“Ovaj pritisak na cijene nekih industrijskih proizvoda globalni je trend, a cijene su u nekim slučajevima dosegle najvišu razinu od 2008. Komisija prati trenutne poremećaje u lancima opskrbe. Vidimo manjak u opskrbi metalima, mineralima i drvom, što zauzvrat dovodi do pritiska na cijene”, kazala je McGuinness pa dodala.

“Snažni gospodarski oporavak u Kini i SAD-u, zajedno s neviđenim investicijskim procvatom, dodatno pritišće ukupnu potražnju za ovim proizvodima”.

Pascal Arimont, ispred Kluba zastupnika europskih pučana, poručio je kako Komisija mora dati konkretne odgovore na pitanja koliko će trajati ovakva situacija i hoće li se tržište smiriti dok je Maria Grapini, iz saveza socijalista i demokrata, istaknula kako bi se neke sirovine trebale proizvoditi u Uniji, a ne da se samo oslanjamo na uvoz.

Kašnjenju u isporuci doprinijelo je i nasukavanje kontejnerskog broda u Sueskom kanalu u ožujku ove godine uslijed vjetrova i pješčane oluje, a što je onemogućilo promet u oba smjera, apostrofirao je liberal Nicola Danti govoreći kako je potrebno ojačati trgovinske sporazume između Unije i drugih zemalja.

Cijene čelika u Europskoj uniji porasla je za 150, a energenata za 120 posto, u raspravi je navela nezavisna eurozastupnica iz Italije Tiziana Beghin.

“Jedini mogući odgovor na ovu krizu je snažna industrijska politika Europske unije usko povezana s trgovinskom strategijom”.

Trebamo umanjiti negativne učinke i spasiti 80 tisuća radnih mjesta u građevinskom sektoru Europske unije, izrekao je Robert Hajšel, zastupnik socijalista i demokrata.

“Trebamo stvarati održiva radna mjesta i omogućivati prekvalifikaciju radnicima koji su zahvaćeni ovom građevinskom krizom”.

Zaštita okoliša je vrlo važan segment, podvukla je Henrike Hahn, zastupnica Zelenih govoreći kako ne živimo od ekološke tranzicije nego rada i proizvodnje.

“Okoliš je važan, ali dok mi govorimo o tranziciji vani tvornice staju jer nemaju mikročipova, a građevina stoji jer je cement preskup. Zaliha više nema, logistika ne podržava potražnju, a cijene rastu što sve skupa najviše pogađa građane. Ovo nam je još jedan dokaz da se ne smijemo samo uzdati na uvoz”.

Poslovni ljudi nadaju se kako će nestašica i poskupljenje biti privremeno, ali razvoj događaja ne mogu predvidjeti. U Njemačkoj se svako drugo građevinsko poduzeće žali da sirovinu za gradnju ne može nabaviti, a cijeli sektor ima čak više od 62 milijarde eura narudžbi.

(Hina)

foto: unspalsh

Tagovi: eu, građevinski sektor, koronakriza, pandemija, radna mjesta,