Pandemija zagađenja zraka prosječno skraćuje život gotovo tri godine i izaziva 8,8 milijuna prijevremenih smrti godišnje, objavili su znanstvenici.

Uklanjanje toksičnog koktela molekula i čestica koje “začepe” pluća, a koja su rezultat izgaranja nafte, plina i ugljena vratile bi prosječno čitavu godinu života, prema radu objavljenom u časopisu Cardiovascular Research.

“Zagađenje zraka veći je javnozdravstveni rizik od pušenja”, navodi voditelj istraživanja Jos Lelieveld s instituta Max Planck u njemačkom Mainzu za AFP.

“Mnogo se toga može izbjeći zamjenom fosilnih goriva čistom obnovljivom energijom”

U usporedbi s drugim uzrocima preuranjene smrti, zagađenje zraka ubija 19 puta veći broj ljudi svake godine od malarije, devet puta veći broj nego HIV/AIDS i tri puta više ljudi od alkohola, utvrdila je studija.

Srčane bolesti i moždani udari odgovorni su za gotovo polovicu tih smrti, a plućne bolesti i druge nezarazne bolesti poput dijabetesa i povišenog krvnog tlaka odnose se na veći dio ostatka tih smrti.

Samo je šest posto preuranjenog mortaliteta rezultat raka pluća koji je rezultat zagađenog zraka

“Naši rezultati pokazuju da postoji pandemija zagađenja zraka”, kaže voditelj istraživanja Thomas Munzel s instituta Max Planck.

“I zagađenje zraka i pušenje mogu se spriječiti, no tijekom posljednjih nekoliko desetljeća mnogo se manje pažnje posvećivalo zagađenju zraka nego pušenju, a posebno među kardiolozima”.

Najteže pogođena regija je Azija u kojoj je prosječni životni vijek skraćen za 4,1 godinu u Kini, 3,9 godina u Indiji i 3,8 godina u Pakistanu.

U nekim dijelovima tih zemalja danak toksičnom zraku u tim je zemljama čak i veći, pokazala su druga istraživanja.

U indijskoj pokrajini Uttar Pradesh, domu 200 milijuna ljudi, male čestice zagađenja same po sebi skraćuju očekivano trajanje života za 8,5 godina, dok u kineskoj pokrajini Hebei u kojoj živi 74 milijuna ljudi zagađenje oduzima prosječno gotovo šest godina života, prema indeksu povezanosti kvalitete zraka i trajanja života koji je razvio tim znanstvenika iz instituta za energetsku politiku u Chicagu.

Životi u Africi također su skraćeni prosječno 3,1 godinu, a ljudi u nekim nacijama poput Čada, Sijera Leonea, Nigerije ili Obale Bjelokosti gube 4,5 do 7,3 godine.

Među bogatijim državama satelitske države bivšeg Sovjetskog Saveza imaju najveće zagađenje zraka poput Bugarske, Mađarske ili Rumunjske.

“Pokazuje se da se oko dvije trećine prijevremenih smrti može pripisati zagađenju koje je djelo ljudskih ruku, uglavnom zbog potrošnje fosilnih goriva”, kaže Munzel.

“To se penje na do 80 posto u bogatijim zemljama”, dodaje on.

“5,5 milijuna smrti širom svijeta može se izbjeći”

Mortalitet koji se ne može izbjeći rezultat je prirodnih pojava poput šumskih požara ili oluja koje prenose sitne čestice i prašinu, a koje pogađaju središnju Aziju ili sjevernu Afriku.

Znanstvenici ističu da su učinci oba prirodna fenomena pojačani klimatskim promjenama izazvanima čovjekom.

Najmanje pogođene regije na svijetu su obje Amerike, zapadna i sjeverna Europa i male otočne države.

Broj od 8,8 milijuna prijevremenih smrti zbog zagađenja zraka svake godine predstavlja dvostruko veću procjenu od one koju je objavila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

“Učinak zagađenja zraka na kardiovaskularne i druge nezarazne bolesti bitno je podcijenjen”, objašnjava Lelieveld.

Zagađenje zraka oštećuje krvne žile izazivanjem snažnijeg oksidativnog stresa što vodi u povećanje krvnog tlaka, dijabetes, moždani ili srčani udar i zatajenje srca.

Nova procjena za Kinu je 2,8 milijuna prijevremenih smrti godišnje što je 2,5 puta više od procjena WHO-a.

Znanstvenici kažu da postoje znakovi u Indiji, Kini i drugim rastućim ekonomijama da su ljudi sve neotporniji na zagađeni zrak.

“Svijest da je zagađenje zraka veliki zdravstveni rizik može pridonijeti spremnosti da se polako isključuju fosilna goriva, a to može pogodovati i naporima da se smanji globalno zatopljavanje”, kaže Lelieveld.

Kako bi procijenili utjecaj zagađenja zraka na očekivano trajanje života znanstvenici su primijenili podatke o izloženosti mikročesticama i ozonu za 2015. na simulacijske modele o interakciji kemijskih procesa u atmosferi s prirodnim i umjetnim zagađivačima.

(Hina)

foto: pixabay (ilustracija)

Tagovi: fosilna goriva, obnovljiva energija, smog, zagađenje, zagađenje zraka, zrak,