Site icon NacionalniPortal.hr – najnovije vijesti iz Hrvatske

Zašto “stare” stranke uvijek pobjeđuju na izborima

eu izbori

epa07572202 A voter come out of a both at Lufthansa Training Centre in Frankfurt Main, Germany, 15 May 2019. People taking part in the #sayyestoeurope campaign can fill their postal vote in the European elections in unusual places like TV studio or in an aviation training center. European elections are held in Germany on 26 May 2019. EPA/ARMANDO BABANI

Izbori za Europski parlament, koji se održavaju u nedjelju 26. svibnja, bit će pitanje opstanka za mnoge ‘izazivače’ na političkoj sceni: od Dalije Orešković, Kolakušića, Puljak, Petir, Tomašić, Hasanbegovića.
Za rezultat se ne moraju previše brinuti HDZ i SDP koji uz malu izlaznost i svoju glasačku mašineriju mogu dostići rezultate koje ciljaju.
Živi zid je teško procijeniti, jer im rezultati često nisu usklađeni s anketnim predviđanjima, dok je Most pokazao žilavost na zadnjih troje izbora – i prema svemu sudeći sigurno ulaze u Europski parlament.
HDZ i SDP ne moraju se brinuti, jer im građani pomažu neizlaženjem na izbore tako da članovi tih ‘starih’ stranaka odrade svoje i osiguraju im planirane mandate. Ilustracije radi, HDZ ima, sukladno nekim podacima, čak 220.000 članova, ostali zajedno toliko … Zapravo je oko 400.000 građanki i građana u nekoj stranci, gotovo 11 posto. Njih 11% je gotovo polovica ukupnog broja onih koji izađu na izbore (Hrvatska je 2014. glasala s cca. 25%). Što znači da čak 75% biračkog tijela ni na koji način nije utjecalo na ishod izbora, osim – vrlo bitno – svojim neizlaskom!

Još jednostavnije to izgleda ovako – od 3,75 milijuna ljudi na izbore izlazi 25%. To je oko 937.000 ljudi. Od njih 937 tisuća, 23,5% su članovi HDZ-a, još oko 20% članovi drugih stranaka. A što su praktički, vrlo ugrubo, i rezultati raznih anketa ususret raznim izborima … Što radi i gdje je preostalih 75% birača ili 2.800.000 ljudi, a koji mogu ‘prevrnuti izbore’ kako žele to ne znamo. Ali dok god je naša izlaznost mala, svi izazivači starih stranaka bit će u problemima.

Osim male izlaznosti tu je i problem sujete stranačkih lidera pa zajednički izlazak nisu uspjeli dogovoriti START i Pametno s jedne strane ili npr. Ruža Tomašić, Hasanbegović i Esih s druge strane.
Za Kolakušića bi mogle biti problem njegove posljednje izjave u kojima govori kako će biti i premijer i ministar pravosuđa i ministar policije što bi dodatno moglo zbuniti potencijalne birače jer ne znaju što čovjek želi.
Marijana Petir cilja konzervativnije birače i ‘suvereniste’. No mogla bi joj predstavljati problem što je do sada radila u SDP-ovoj vladi, s njima kao zastupnica bila u koaliciji, bila glasnogovornica kampanje Stjepana Mesića, te bila zamjenica županici Lovrić-Merzel, članici SDP-a kojoj se sudi zbog korupcije. Teško da će preko toga preći konzervativni birači.
Dakle, mala izlaznost pomaže “starim” strankama, a  za mnoge nove i novije političke stranke ovi izbori su veliki tekst koje većina neće proći. Na lijevo-liberalnoj strani pitanje je tko će preći prag, dok se kod ‘suverenističke’ scene moramo složiti s Ninom Raspudićem u njegovoj nedavnoj kolumni u Večernjem listu naslova “Koliko uistinu vrijede HNS, Dalija i Puljci?”, kako je jedini siguran za prolazak – Most.
Foto: EPA/ARMANDO BABANI
Exit mobile version