Nakon informacije da će zagrebački gradonačelnik Milan Bandić za izgradnju Glazbene akademije biti nagrađen počasnim doktoratom puno se prašine podiglo u javnosti. Dok jedni smatraju da Bandić počasni doktorat nije zaslužio te da se tim činom narušava integritet Zagrebačkog Sveučilišta, drugi pak, ističu da je počasni doktorat tek nagrada „kojom se uzdiže osobu koja ga prima“, za Zagreb Danas piše Nikol Boljfetić. 

Bandić tvrdi – njemu počasni doktorat ne treba, on ne misli, on samo dela.

A kako je izgledao Bandićev put od „običnog delanja“ do počasnog doktorata?

Nakon što se iz rodne Hercegovine preselio u Zagreb zbog studija, Bandić je u metropoli počeo raditi obične, „šljakerske“ poslove kako bi si mogao financirati školovanje.

Radio je na istovaru šećera, istovaru ugljena, a žbukao je i fasade. Nakon što je diplomirao na Fakultetu političkih znanosti, dugovječni zagrebački gradonačelnik zaposlio se u tvornici Ledo, prvo uskladištu, a kasnije se probio do uredskih poslova.

Od Saveza komunista do predsjednika zagrebačkog SDP-a

Bile su to osamdesete godine u Zagrebu, pa se Bandić, nakon svega tri godine provedene u Ledu, zaposlio u Savezu komunista na zagrebačkoj Pešćenici, na poziciji političkog radnika.

Nakon raspada Jugoslavije, kada je SDP postao slijednica Saveza komunista, Bandić je postao tajnik Gradskog odbora ove stranke, a nedugo zatim postao je i predsjednik zagrebačkog ogranka odakle je krenuo u prvu gradonačelničku utrku za mandat na čelu Zagreba.

Kao SDP-ovac prvi je gradonačelnički mandat osvojio 2000. godine, a zatim 2005. te 2009. S Partijom se razišao nakon što se iste te godine kandidirao na predsjedničkim izborima, unatoč činjenici da je SDP kao svog kandidata istaknuo Ivu Josipovića.

Bandić je, naime, zamrznuo članstvo u SDP, istaknuo kandidaturu te doživio poraz, a svoj gradonačelnički put nastavio je kao nezavisni kandidat 2013. godine pobijedivši po peti put, dok je 2015. osnovao svoju stranku „Milan Bandić 365- Stranka rada i solidarnosti“ s kojom je osvojio svoj šesti gradonačelnički mandat 2017. godine.

Unatoč ne baš sjajnim rezultatima njegove stranke na nacionalnoj razini, Bandić se uspješno održava unutar vladajuće koalicije na čelu s Plenkovićem. Iako je u Sabor ušao s tek jednim zastupnikom, njegov saborski klub danas se može pohvaliti s čak 11 zastupnika koji su mu se „usput“ pridružili. Tema je ovo koja već dulje vrijeme potiče nagađanja u javnosti, a od zagrebačkog gradonačelnika često možemo čuti da mu je ambicija postati „gradonačelnik cijele Hrvatske“.

Hoće li neostvarenu ambiciju i izrealizirati, ostaje nam za vidjeti.

Tagovi: doktorat, milan bandić,