Europski novi Bauhaus, inicijativa koja usklađuje ekološke ciljeve s arhitekturom svojstvenom određenom podneblju, prilika je za Hrvatsku da podigne standarde stanovanja i života, ali i obnovi potresom pogođena područja, istaknula je u razgovoru za Hinu hrvatska europarlamentarka Željana Zovko.
Ideju o novom europskom Bauhausu iznijela je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen u svom govoru o stanju Unije prošle godine. Istaknula je da je novi europski Bauhaus ekološki, gospodarski i kulturni projekt usmjeren na objedinjavanje komponenti dizajna, održivosti, dostupnosti, cjenovne pristupačnosti i ulaganja sa ciljem provođenja europskog zelenog plana.
Ta europska inicijativa dobila je ime po međuratnom pokretu Bauhaus, koji je 1919. u Weimaru pokrenuo njemački arhitekt Walter Gropius. Novi europski Bauhaus, kao i izvorni, teži stapanju umjetnosti, arhitekture i svakodnevnog života.
Ovom inicijativom, “koja je još u povojima”, kako napominje Zovko, želi se probuditi kreativnost i inovativnost kod građana i stručnjaka koji bi, svoje životne prostore u budućnosti, gradili planski i po načelima energetske održivosti. Europska unija pružit će financijsku potporu takvim inovativnim idejama putem pilot projekata, u cilju zelene i digitalne transformacije objekata koji će biti estetski uklopljeni u arhitekturu mjesta.
“Provincijski duh” i nepoznavanje vlastitog
Zovko, članica skupine zastupnika Europskog parlamenta za Novi europski Bauhaus, smatra da Hrvatska ima brojne predispozicije da iskoristi tu inicijativu, poput visoko obrazovnog, informatički pismenog stanovništva.
“Hrvatska ima i izuzetno sposobne stručnjake i arhitekte, ali i ljude koji se bave kulturnom baštinom i tako, uz činjenicu da je lijepa zemlja, ima sve predispozicije ugodnog života za sve ljude”, istaknula je Zovko i napomenula da je “izuzetno je bitno graditi svoj model”.
Međutim, Zovko smatra da je potrebno “napustiti mentalitet da država treba nekome nešto dati”.
Hrvatska iz inicijative može “puno profitirati uz pomoć kreativnih industrija, ali i korištenjem turizma i obnove”, smatra Zovko.
Novi europski Bauhaus povezan je i s “otkrivanjem” neposrednog okruženja, napominje.
“Toliko smo opsjednuti poznavanjem svega drugog, a toliko malo poznajemo svoje susjedstvo. Imamo toliko neistraženih područja da je to zapanjujuće”, kazala je.
“Postoji jedan provincijski duh koji se srami svega toga”, dodala je hrvatska europarlamentarka.
Istaknula je kako je ideja Bauhausa zaustavljanje “nekontroliranog građenja bez vizije” te da je predviđena “gradnja specifična za određeno mjesto”.
Važnoj je živjeti u lijepoj sredini
Zovko kaže da joj je knjiga Arhitektura sreće švicarskog filozofa Alaina de Bottona bila posebno inspirativna jer je pokazala da je “bitno živjeti u lijepoj sredini”.
“Mi koji smo odrasli u lijepim sredinama, znamo što je lijepo”, tvrdi Zovko i dodaje da “ljudi postaju puno bolji ljudi kada žive u lijepim sredinama”.
Iskustvu života u lijepom okruženju suprotstavila je život u bezličnim predgrađima najvećih europskih gradova, što, smatra, znatno utječe na kvalitetu života.
Inicijativa Bauhaus je nastala upravo jer je “Europa bez kulture življenja bezlično područje”, napominje i dodaje da treba stvarati Europsku uniju u kojoj će snažnu ulogu imati srednja klasa.
Temelj europskog društva je srednja klasa čiji je položaj i brojnost dodatno narušila pandemija i povećala rascjep u društvu, ocjenjuje Zovko.
“Mi trebamo stvoriti Europu za srednju klasu” a “Bauhaus je jedna vizija za srednju klasu”, istaknula je HDZ-ova europarlamentarka u razgovoru za Hinu.
Buduća gradnja bit će ekološki učinkovita
Zastupnica Europske pučke stranke ističe da će ekološki učinkovita gradnja biti temelj nove vizije gradova i sela u Europskoj uniji preko projekta novog europskog Bauhausa.
“Nova europska vizija zadovoljit će klimatsku neutralnost, a u isto vrijeme će gradove i sela načiniti po mjeri čovjeka”.
Komisija je objavila strategiju “Renovacijski val”, koja uključuje viziju novog europskog Bauhausa i cilj joj je udvostručiti u sljedećih deset godina energetsku obnovu zgrada, smanjiti emisiju stakleničkih plinova i smanjiti račune za grijanje i hlađenje stambenih i poslovnih prostora.
Do 2030. moglo bi se tako trebalo renovirati 35 milijuna zgrada u EU-u i stvoriti dodatnih 160.000 “zelenih” radnih mjesta u građevinskom sektoru.
“Sva buduća gradnja bit će bazirana na tome da se postigne ekološka učinkovitost koja će ispuniti Zeleni plan. Postojat će subvencije za takvu gradnju”, najavljuje Zovko.
“Država članica će biti ta koja će poticati i sudjelovati u takvoj energetski učinkovitoj gradnji. Važno je da kroz inicijativu bude zastupljena cijela Europska unija, a ne samo neke države”, dodaje.
Bauhaus i obnova od potresa
Zovko je početkom godine uputila dopis europskoj povjerenici za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade Mariji Gabriel, u kojem je zatražila proširenje inicijative Bauhaus na sigurnost gradnje i arhitekture s obzirom na posljednje razorne potrese u središnjoj Hrvatskoj.
Područja pogođena prošlogodišnjim snažnim potresom, poput Zagreba i Banovine, također bi mogla koristiti Novi europski Bauhaus, napominje Zovko.
Novi europski Bauhaus najavljen je istovremeno kao i val obnove pa se do 2030. godišnje planira obnoviti 35 milijuna zgrada što će dodatno potaknuti otvaranje do 160 tisuća radnih mjesta u građevinskom sektoru.
Za financiranje će se kombinirati nekoliko dostupnih instrumenata – od sredstava kohezijske politike, programa “Obzor Europa”, instrumenata Europskog vijeća za inovacije ili Europskog instituta za inovacije i tehnologiju te novca u okviru programa “LIFE”.
Europski je parlament usvojio krajem ožujka rezoluciju o općim smjernicama za pripremu proračuna za 2022. (dio III.), kojom pozdravlja inicijativu Bauhaus, posebice u kontekstu oporavka kulturnog i kreativnog sektora nakon pandemije.
Međutim, Zovko napominje da je inicijativa Bauhaus “beba u povoju” te da još ne postoji čvrst proračunski okvir.
Objavljen je i prvi poziv za podnošenje prijedloga za pilot-projekte, a uskoro će biti dodijeljene i nagrade za postojeća postignuća koja bi trebala trasirati pravac budućim izazovima.
Podijelit će se deset nagrada za postojeće projekte te deset nagrada za kreativne koncepte ili ideje koje su razvile osobe do 30 godina starosti. Nagrada u prvoj kategoriji iznosi 30 tisuća, a u drugoj 15 tisuća eura.
Poziv sveučilištima da se uključe u Novi Bauhaus
Novi europski Bauhaus sastoji se od triju faza. Prva, koja je krenula u listopadu prošle godine, za glavni cilj ima prikupiti i povezati teoretičare i praktičare kako bi se razvijao koncept ovog pokreta.
Zovko je apelirala u razgovoru za Hinu na “vizionare i arhitekte” te na sveučilišta da se uključe u inicijativu.
U drugoj fazi, od rujna aktualne godine, počet će se provoditi pilot-projekti novog europskog Bauhausa, dok će se u posljednjoj fazi širiti dobre ideje kojima će se umrežavati znanje u Europi i izvan nje.
“Buduća Europa, kao i buduća Hrvatska, ovise o mladim ljudima koji će osmisliti ovu priču. U Hrvatskoj projekte trebaju nositi visokoobrazovani, informatički pismeni ljudi, a mediji trebaju stavljati te ljude ‘na prvo mjesto’ i govoriti o inicijativi poput novog europskog Bauhausa”, zaključila je Zovko.
(Hina)
foto: unsplash