Cijena bitcoina bilježi veliki pad. Samo u zadnja tri mjeseca, bitcoin je izgubio oko 20% svoje vrijednosti te se trenutno njegova cijena kreće oko razine od 75 tisuća eura, što je gotovo 28% manje od vrhunca od oko 107 tisuća eura dosegnutog početkom listopada.
Istovremeno, cijena zlata bilježi rast. Cijena jedne unce žutog plemenitog metala izražena u eurima tako je u zadnja tri mjeseca porasla za oko 23%, a od početka godine za čak 40%.

Investitori bježe iz rizika u sigurnost
Bitcoin se na tržištu percipira kao rizična vrsta imovine, a zlato kao sigurna investicija u nesigurnim vremenima. Upravo je to jedan od bitnih uzroka nedavnih promjena cijena, tvrdi Saša Ivanović, direktor Centra Zlata:
“Cijena bitcoina ove je godine dosegla svoj povijesni vrhunac i trenutno se nalazimo u fazi tzv. “profit-takinga”, to jest unovčavanja zarade koju su ostvarili ulagači u ovu kriptovalutu. Investitori trenutno masovno prodaju bitcoin i to dovodi do pada njegove cijene, a taj kapital zatim prebacuju u sigurniju imovinu poput zlata, obveznica ili jednostavno drže gotovinu.”
Cijena bitcoina tradicionalno je prilično volatilna, tako da rasprodaja ove imovine od strane velikih investitora za posljedicu ima stvaranje neizvjesnosti i straha kod manjih ulagača koji također počinju likvidirati svoje pozicije. Takva psihologija ulagača stvara tzv. “medvjeđe tržište” – duži period pada cijene imovine koja se prodaje, a to je u ovom slučaju bitcoin.
Neizvjesnost i na tržištu dionica zbog “AI balona”
Tržište kriptovaluta prvo je koje reagira na promjene sentimenta investitora zbog svoje volatilnosti, ali strah se počinje osjećati i na tržištu dionica. Glavni uzrok za to je vjerovanje mnogih analitičara da postoji “AI balon” – stanje prenapuhanog tržišta u kojem su cijene tehnoloških dionica nerealno visoko narasle na račun velikih očekivanja investitora od nove tehnologije umjetne inteligencije.
“AI balon definitivno postoji jer su valuacije pojedinih kompanija nerealno visoke, a primjer toga je Nvidia koja trenutno vrijedi više od 20 najvećih europskih kompanija zajedno. To neće zauvijek trajati, ali nitko ne može znati kada će balon puknuti te kojim tempom i intenzitetom. U svakom slučaju, mislim da se s dionicama sada događa isto ono što se već dogodilo s bitcoinom – veliki investitori ih počinju prodavati kako bi ostvarili zaradu”, tvrdi Ivanović.

Ulagači u zlato profitiraju, pojačana potražnja i u Hrvatskoj
Ovogodišnji rast cijene zlata dio je dužeg trenda. Naime, cijena žutog plemenitog metala u zadnjih je pet godina porasla za više od 130%, a prosječni godišnji porast u zadnjih 20 godina iznosi iznad 10%.
No, cijena zlata ne raste uvijek podjednako, već u pravilu najviše raste u periodima neizvjesnosti na tržištu do kojih može doći zbog inflacije, recesije, geopolitičkih napetosti ili kraha dionica. S obzirom da se u takvom periodu nalazimo upravo sada, ne čudi povećana potražnja za zlatnim polugama i zlatnicima koja se osjeti i u Hrvatskoj, tvrdi Ivanović:
“U cijelome svijetu raste potražnja za zlatom, kako od institucija poput središnjih banaka, tako i kod malih investitora koji žele sačuvati svoj kapital od inflacije i tržišnih rizika. U Hrvatskoj bilježimo rekordnu potražnju – procjene Centra Zlata pokazuju da će u našoj državi ove godine u zlato biti uloženo više od 600 milijuna eura, što je gotovo dvostruko više nego prethodne godine.”
U nadolazećem razdoblju kretanja na financijskim tržištima ponajprije će ovisiti o daljnjem razvoju makroekonomskih pokazatelja i razini opće tržišne nesigurnosti. Istodobno će se investitori prilagođavati uvjetima koji se mijenjaju iz mjeseca u mjesec, pri čemu se može očekivati razdoblje pojačane opreznosti i postupnog usklađivanja portfelja s novim okolnostima.
Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?