Prijatelji životinja pokrenuli su kampanju „Nisu svi ljubimci” kako bi upozorili na sve rašireniji problem držanja divljih i egzotičnih životinja u domaćinstvima i nužnost uvođenja Pozitivne liste – službenog popisa životinjskih vrsta koje je, prema mišljenju stručnjaka, sigurno držati kao kućne ljubimce. Sve životinje koje nisu na Listi ne bi bilo dopušteno držati, uzgajati niti njima trgovati. Kao snažan vizualni početak kampanje postavljeni su jumbo plakati s porukom koja poziva građane na razmišljanje o tome kome je mjesto u stanu, a kome u divljini.

Egzotične životinje nisu trend: cijenu plaćaju one, ali i ljudi 

Prijatelji životinja ističu da je Pozitivna lista najučinkovitija i najdjelotvornija mjera za smanjenje patnje egzotičnih životinja. Majmuni, zmije, divlje mačke i sl. imaju izrazito specifične potrebe koje je u kućnim uvjetima gotovo nemoguće zadovoljiti. Zbog toga cijeli život pate od kroničnog stresa, neprikladne prehrane, nedostatka prostora i socijalne deprivacije, što dovodi do ozbiljnih zdravstvenih i psiholoških problema.

Pozitivna lista nužna je i radi zaštite ljudi. Egzotične životinje mogu biti opasne i prenositi zoonoze – bolesti koje se sa životinja prenose na ljude. Većina novih zaraznih bolesti potječe upravo od divljih životinja, što predstavlja često neprepoznati rizik za zajednicu, pogotovo jer divlje životinje ne moraju iskazivati ikakve simptome.

Problemi u praksi: napuštanje, invazivne vrste i pravna praznina

Dok je, primjerice, Italija zabranila držanje svih divljih i egzotičnih životinja, Hrvatska nema gotovo nikakvu regulativu, pa su promjene nužne. Svjedočimo napuštenim pitonima i otrovnim zmijama, oglasnicima prepunima opasnih i egzotičnih životinja te potpunom kaosu koji se odražava na sigurnost građana. Ljudi nisu svjesni da njihov susjed može nabaviti gotovo bilo koju životinju koju poželi.

„U Hrvatskoj ne postoji jasna regulativa koja bi propisala koje životinje građani smiju, a koje ne smiju držati. Primjeri iz prakse, poput slučaja klokana u Pavlovcu ili držanja tigrova u Križevcima, pokazuju koliko je pravni okvir nedorečen. Nije jasno što je dopušteno pa je de facto sve dopušteno, a ne zna se ni tko snosi odgovornost za procjenu dobrobiti tih životinja”, poručuje Lorena Herceg, koordinatorica projekata u udruzi Prijatelji životinja.

Dodaje da je napuštanje egzotičnih i divljih životinja dodatni problem, koji pada na teret lokalnih zajednica: „Međutim, za razliku od pasa i mačaka, za egzotične vrste ne postoje skloništa, pa je njihovo zbrinjavanje iznimno složeno. One koje prežive u prirodi mogu pak postati invazivne vrste i narušiti ekosustave, kao što je to kod nas slučaj s crvenouhim kornjačama.”

EU troši 12 milijarda eura zbog trgovine invazivnim vrstama

Prijatelji životinja ističu da Europska unija godišnje troši oko 12 milijarda eura na upravljanje štetama koje uzrokuju invazivne strane vrste. Analize pokazuju da bi uvođenje Pozitivne liste smanjilo njihovu trgovinu za do 57 %. Osam država članica EU-a već ima neku verziju Pozitivne liste, a tri su u procesu njezina uvođenja. Europski parlament donio je rezoluciju kojom predlaže jednaku mjeru na razini cijele Europske unije, upravo zato što je postojeći sustav neodrživ i rizičan. Iz Udruge zaključuju da je vrijeme da i Hrvatska što prije učini ovaj važan korak.

Tagovi: divlje i egzotične životinje, divlje životinje, kampanja, Nisu svi ljubimci, Prijatelji životinja,