Kinesko tržište umjetne inteligencije već pokazuje kako bi moglo izgledati pucanje balona. Do 29. listopada 2026. indeks STAR 50, koji okuplja vodeće kineske tehnološke i poluvodičke kompanije, izgubio je oko 40% vrijednosti u manje od četiri mjeseca, izbrisavši približno 480 milijardi dolara tržišne kapitalizacije.

Kinesko tržište istodobno je pogodila sumnja u isplativost golemih ulaganja, dok su investitori počeli preispitivati procjene kompanija čiji se rast temeljio na očekivanjima, umjesto na ostvarenoj dobiti. Kineski slom upozorenje je na rizike koji bi mogli pogoditi i druga tržišta. Ključno pitanje stoga više nije postoji li AI balon, nego hoće li se korekcija preliti na američke tehnološke divove i pokrenuti širu financijsku krizu.

I dok kinesko tržište umjetne inteligencije prolazi kroz oštru korekciju, zlato ondje bilježi snažan rast potražnje. Podaci pokazuju da je Kina u prvih osam mjeseci 2026. uvezla 72 % više zlata nego u istom razdoblju prošle godine. Narodna banka Kine također nastavlja povećavati svoje zlatne pričuve. Je li moguće da Kina traži utočište od rizika koje nose tehnološke dionice i što bi to moglo značiti za SAD?

Pukotine u američkom AI sektoru već se naziru

Temeljni problem AI sektora jest nesrazmjer između ulaganja i prihoda. Procjene govore da bi kapitalni izdaci najvećih tehnoloških kompanija za podatkovne centre i čipove tijekom 2026. mogli dosegnuti gotovo 750 milijardi dolara. Alphabet je u trećem tromjesečju potrošio 51,4 milijarde dolara na kapitalne izdatke, dok Microsoft najavljuje daljnje povećanje ulaganja. Takav tempo nije nužno problematičan ako prihodi i dobit rastu usporedivom brzinom. Međutim, sve je više upozorenja da monetizacija umjetne inteligencije zaostaje za očekivanjima.

Sumnje su se pojačavale tijekom godine. Još u lipnju rasprodaja tehnoloških dionica izbrisala je golemu vrijednost iz poluvodičkog sektora, no snažni rezultati Nvidije krajem kolovoza ponovno su potaknuli optimizam. Novi preokret stigao je u listopadu: Nasdaq je krajem mjeseca pao oko 6% u odnosu na prethodni rekord, a tržište je postalo osjetljivije na znakove da se ulaganja neće isplatiti onako brzo kako se očekivalo.

Upozorenja već neko vrijeme stižu i s adresa poznatih investitora. Ray Dalio usporedio je današnje stanje s dot-com balonom krajem devedesetih, dok je Ken Griffin ocijenio da se tržište gotovo sigurno nalazi usred balona. Istraživanje MIT-a još je ranije pokazalo da, iako brojne kompanije testiraju AI, tek malom broju uspijeva pretvoriti projekte u profitabilno poslovanje.

Problem je i famozno kružno financiranje. Tehnološki divovi ulažu u AI startupe koji zatim tim kapitalom kupuju njihove čipove i računalne usluge. Takav model stvara prihode i podiže tržišne procjene, ali ne mora značiti da postoji jednako snažna potražnja krajnjih korisnika. Ako financiranje oslabi, startupi bi mogli smanjiti narudžbe, a proizvođači hardvera ostati bez očekivanih prihoda. Paralelno, brzi razvoj novih čipova prijeti zastarijevanjem skupe infrastrukture prije nego što se ona doista amortizira.

Kina je upozorenje: Je li Amerika sljedeća?

Kineski slom pokazuje koliko brzo entuzijazam može prerasti u rasprodaju kada tržišne procjene izgube uporište u stvarnim rezultatima. Ondje su AI dionice činile oko 42% tržišne kapitalizacije, a njihov je rast privukao velik broj malih ulagača. Kada su se očekivanja pogoršala, pad se proširio daleko izvan pojedinačnih kompanija. Ipak, kineski i američki slučaj nisu identični. Razlikuju se struktura financiranja, tržišna pravila i uloga države. Kineski pad nije dokaz da će američko tržište nužno doživjeti isti scenarij, ali jasno pokazuje što se događa kada se ulaganja i očekivanja odvoje od realne zarade.

Američki rizik povećava koncentracija burzovnih indeksa. Prema CNBC-ju, gotovo 50% indeksa S&P 500 izloženo je AI sektoru. To znači da eventualni pad tehnoloških divova ne bi ostao ograničen na tehnološke investitore, nego bi pogodio indeksne fondove, mirovinsku štednju i portfelje ulagača širom svijeta. Ako nekoliko najvećih kompanija podbaci istovremeno, posljedice bi mogle biti znatno šire od korekcije pojedinačnih dionica.

Dodatnu prijetnju predstavlja dug. Gradnja podatkovnih centara zahtijeva golema sredstva, a njihova isplativost ovisi o trajnoj potražnji za računalnim kapacitetima. Rast kamatnih stopa povećava trošak financiranja, dok energetska ograničenja, skupi resursi i geopolitičke napetosti mogu odgoditi projekte. U nepovoljnom scenariju koji razmatra MMF, snažan pad AI ulaganja mogao bi smanjiti američki BDP za gotovo 1.8%. To nije prognoza, nego upozorenje na razmjere mogućih posljedica. Presudno će biti mogu li tehnološke kompanije dokazati da prihodi od AI-ja opravdavaju kapitalne izdatke koji i dalje rastu.

Ako američki balon pukne, gdje će kapital tražiti sigurnost?

Pucanje AI balona moglo bi pokrenuti lančanu reakciju: pad vrijednosti dionica, smanjenje ulaganja, gubitke dobavljača i stezanje kreditiranja. Tvrtke koje su se zadužile radi izgradnje podatkovnih centara mogle bi ostati praznih ruku, a banke i fondovi izloženi tim projektima suočeni s velikim gubicima.

Posljedice bi se prelile na zapošljavanje, potrošnju i gospodarski rast, što bi vjerojatno dovelo do recesije koja bi ostavila posljedice i na svjetsko gospodarstvo. MMF je u listopadskom izvješću o financijskoj stabilnosti izdvojio korekciju AI vrijednosti među ključne rizike za globalna financijska tržišta. U takvim okolnostima američki investitori ne moraju nužno napustiti dionice, ali imaju jak razlog za preispitivanje koncentracija svojih portfelja, kao i povećavanje udjela imovine čija vrijednost ne ovisi izravno o profitabilnosti tehnološkog sektora.

Zanimljivo je da se kinesko tržište, koje je upravo svjedočilo puknuću svog AI balona, sve više okreće fizičkom zlatu. Važnost zlata je u tome što predstavlja alternativu financijskoj imovini i način diverzifikacije u razdobljima povećane neizvjesnosti.

“Kina je u prvih osam mjeseci 2026. uvezla 1 141 tonu zlata, 72 % više nego u istom razdoblju prošle godine. Analitičari procjenjuju da bi, nastavi li se takav tempo, godišnji uvoz mogao dosegnuti oko 1 700 tona. Neovisno o tome, Narodna banka Kine također nastavlja povećavati svoje pričuve. U rujnu je kupila 23 tone, čime je niz uzastopnih mjesečnih kupnji produljila na 23 mjeseca”, navodi dr. sc. Saša Ivanović, vlasnik i predsjednik Uprave Centra Zlata.

“Kineski podaci ne bi nas trebali začuditi. Veliki institucionalni ulagači kontinuirano potvrđuju da na zlato gledaju kao na dugoročnu i stratešku zaštitu od globalnih rizika, uključujući i onih koji dolaze iz AI sektora, i sve to unatoč kratkoročnim korekcijama cijene kakve smo imali prilike vidjeti ove godine. Na globalnoj razini središnje banke u drugom su tromjesečju neto kupile 289 tona zlata, što je rekord za to razdoblje godine. Velike investicijske banke pritom očekuju oporavak cijene zlata u narednih 12 mjeseci. UBS predviđa da bi zlato do rujna 2027. moglo dosegnuti 5 400 dolara po unci, dok Ole Hansen, strateg Saxo Banka, očekuje da bi cijena iduće godine mogla dosegnuti čak 6 000 dolara. Ovi trendovi i prognoze dobivaju sve veću pozornost i među malim i srednjim ulagačima koji isto tako traže dugoročnu sigurnost za svoju štednju, kao što vidimo u Kini”, dodaje Ivanović.

Tagovi: AI balon, američko tržište, centar zlata, cijena zlata, financijska kriza, globalno gospodarstvo, investicijska strategija, kineske zlatne pričuve, kinesko tržište, Nasdaq, Nvidia, podatkovni centri, S&P 500, Saša Ivanović, STAR 50, tehnološke dionice, tehnološke investicije, tržišni rizici, ulaganje u zlato, umjetna inteligencija,