Novi dugoročni proračun za razdoblje od 2028. do 2034. strateški je dokument Europske unije, a pregovori o njemu bit će zahtjevni i osjetljivi budući da treba pomiriti različita stajališta europskih i nacionalnih aktera o tome kako financirati zajedničke prioritete. Istaknuto je, među ostalim, na konferenciji u organizaciji Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj i stručnjaka Europskog revizorskog suda na kojoj se raspravljalo o novom dugoročnom proračunu iz konteksta iskustva provedbe Mehanizma za oporavak i otpornost. 

Na konferenciji su sudjelovali zastupnik u Europskom parlamentu i član Odbora za proračune Karlo Ressler (HDZ, EPP), članovi Europskog revizorskog suda i suautori izvještaja o korištenju Mehanizma za oporavak i otpornost Ivana Maletić i Kristijan Jorg Petrovič, državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije Zrinka Raguž te državni tajnik U Ministarstva financija Stipe Župan. 

Zastupnik Karlo Ressler podsjetio je da je Europska komisija u srpnju predložila značajne promjene u arhitekturi novog dugoročnog proračuna  EU-a pri čemu bi se najviše sredstava usmjerilo na nacionalne i regionalne partnerske planove čije bi korištenje slijedilo logiku Mehanizma za oporavak i otpornost, instrumenta uspostavljenog za oporavak od pandemije. „To iz temelja mijenja dosadašnju logiku planiranja i provedbe“, rekao je Ressler te upozorio kako u Europskom parlamentu postoji bojazan da će doći do fragmentacije i stvaranja 27 odvojenih nacionalnih sustava s minimalnom dodanom EU vrijednošću. Kazao je da je postojeći prijedlog novog financijskog okvira „težak“ oko 2 bilijuna eura no da se opravdano postavlja pitanje hoće li to biti dostatno za financiranje svih prioriteta. „To uključuje očuvanje snage tradicionalnih politika poput poljoprivrede i kohezije, uz istodobno jačanje konkurentnosti gospodarstva u iznimno teškim okolnostima te financiranje sigurnosti i obrane“, kazao je Ressler. 

Europski revizorski sud kritičan je prema prijedlogu Komisije da se korištenje najvećeg djela novog dugoročnog proračuna uspostavi po uzoru na Mehanizam oporavka i otpornosti budući da su uočene brojne slabosti u njegovom oblikovanju i provedbi. To uključuje ograničenu usmjerenost Mehanizma na rezultate, nedostatke sustava kontrole te izazove vezane uz odgovornost i nadzor. Tako je Ivana Maletić istaknula kako se često ne prati jesu li isplaćena sredstava premašila stvarne troškove. „Nepotpuni je uvid tko su krajnji primatelji budući da je objava ograničena na 100 najvećih korisnika što su često javni subjekti. To jako ograničava monitoring onoga što se događa u privatnom sektoru“, istaknula je Maletić.  Njezin kolega Kristijan Jorg Petrovič osvrnuo se na rizik dvostrukog financiranja projekata. Budući da su Mehanizmom obuhvaćeni ciljevi u širokom rasponu politika, otvara se prostor za preklapanje s drugim EU fondovima. „Isto postignuće ne bi trebalo biti financirano dva puta iz EU proračuna“, upozorio je Petrovič te se osvrnuo i na činjenicu da je nadzor u brojnim slučajevima potpuno u rukama nacionalnih sustava. „Do kraja 2023. države članice u svojim izjavama nisu prijavile niti jednu sumnju na prijevaru, što je u suprotnosti s nalazima i izvještajima Ureda europskog javnog tužitelja.“  I Maletić i Petrovič su pohvalili Hrvatsku, kad je riječ o provedbi Mehanizma istaknuvši kako je Zagreb preuzeo najveći dio preporuka Suda, već nakon prve revizije. 

Državni tajnik Ministarstva financija Stipe Župan pohvalio se da Hrvatska danas Europskoj komisiji podnosi osmi zahtjev za plaćanje iz Mehanizma za oporavak i otpornost na temelju grupe ispunjenih pokazatelja. U osvrtu na prijedlog dugoročnog proračuna kao ključni problem je naveo da planirana pojednostavnjenja možda neće značiti smanjenje administrativnog opterećenja za države članice, a dobrim je ocijenio činjenicu da je alokacija za Hrvatsku u iznosu od 16,8 milijardi eura veća nego u trenutačnom razdoblju. 

Državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije Zrinka Raguž također je istaknula zadovoljstvo omotnicom namijenjenoj Hrvatskoj za razdoblje od 2028. do 2034., a kao izazove novog dugoročnog proračuna je izdvojila slabiji udio financiranja tradicionalnih politika poput kohezije i poljoprivrede, skraćene rokove uporabe te visoko tematsko usmjeravanje sredstava na klimatske i okolišne ciljeve.

Okupljene je u ime domaćina pozdravila voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj Maja Ljubić Kutnjak koja je istaknula da zastupnici zagovaraju ambiciozniji proračun jer smatraju kako bi ispunili očekivanja građana. Podsjetila je da prema rezultatima Eurobarometra, devet od deset ispitanika (90 %) u EU-u traži od država članica da zajedno odgovore na trenutačne globalne izazove, a njih 77 % vjeruje da EU treba više sredstava za manevriranje u geopolitičkom okruženju koje se brzo mijenja.

Tagovi: europska unija, mehanizam za oporavak i otpornost, višegodišnji proračun EU-a,