Hrvatska je pokazala “fantastičan” napredak u procesu pristupanja Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), no mora nastaviti s reformama, među ostalim u području priuštivosti stanovanja, mirovinskog i zdravstvenog sustava te tržišta rada, istaknuto je u petak na predstavljanju II. Gospodarskog pregleda za Hrvatsku.
OECD je objavio II. Gospodarski pregled za Republiku Hrvatsku, koji predstavlja važan korak u procesu pristupanja Hrvatske toj organizaciji, a koje se očekuje ove godine.
Jačanje fiskalnih rezervi i rješavanje pitanja starenja stanovništva ključni su za održavanje snažnog i otpornog rasta u Hrvatskoj
Zaključke izvješća na tematskoj sjednici Vlade, kojom je predsjedao predsjednik Vlade Andrej Plenković, predstavio je glavni tajnik OECD-a Mathias Cormann. Rekao je da proces pristupanja OECD-u predstavlja “transformacijsko” putovanje koje zemljama kandidatkinjama pomaže u provođenju reformi, usklađivanju s međunarodnim praksama i standardima te postavljanju temelja za dugoročni rast i povećanje životnog standarda.
Istaknuo je da je Hrvatska pokazala “fantastičan” napredak u procesu pristupanja, što je, kako je rekao, rezultat snažne posvećenosti Vlade, na čemu je zahvalio predsjedniku Plenkoviću.
Iz OECD-a su u izvješću poručili da Hrvatska mora održati zamah strukturnih reformi kako bi nastavila snažnu ekonomsku konvergenciju. Ističu da, zahvaljujući snažnom i otpornom gospodarskom rastu, Hrvatska sustiže prosječni životni standard zemalja OECD-a. BDP po stanovniku sada iznosi 81 posto prosjeka OECD-a, dok je prije deset godina iznosio 62 posto.
Uz reforme, restriktivnijom fiskalnom politikom potrebno je graditi fiskalne rezerve kako bi se zemlja mogla adekvatno suočiti s budućim izazovima, uključujući demografske promjene i zelenu tranziciju, poručili su iz OECD-a.
OECD procjenjuje da je hrvatsko gospodarstvo u 2025. poraslo za 3,2 posto. Iako bi rast trebao usporiti, očekuje se da će i u ovoj i idućoj godini ostati snažan, uz projicirane stope od 2,7 posto u 2026. i 2,4 posto u 2027. godini.
Kada je riječ o ključnim preporukama, OECD smatra da je, radi osiguranja srednjoročne fiskalne održivosti, potrebno proširiti poreznu bazu i ojačati učinkovitost poreznog sustava kako bi se generirali potrebni prihodi. Među ostalim se sugerira i smanjenje broja stavki na koje se primjenjuje snižena stopa PDV-a, pri čemu bi se dodatni prihodi mogli iskoristiti za snižavanje opće stope.
Preporučuje se i postupno ukidanje mjera subvencioniranja energenata te ograničavanja cijena hrane, uz zaštitu ranjivih kućanstava putem ciljanih potpora. “Trebamo učinkovitije mjere koje konkretno ciljaju kućanstva”, rekao je Cormann.
U izvješću je poseban naglasak stavljen na povećanje priuštivosti stanovanja, što, navode iz OECD-a, zahtijeva bolju raspodjelu stambenog fonda. “Snažna potražnja za stanovima uz ograničenu ponudu, djelomično zbog velikog broja praznih stanova i rasta kratkoročnog najma, dovela je do naglog rasta cijena nekretnina, što ugrožava priuštivost”, upozoravaju.
Ističu potrebu daljnje reforme poreza na imovinu, uz poruku da bi se oporezivanje nekretnina moglo optimizirati. Predlaže se proširenje poreza na nekretnine na sve vlasnike kuća i stanova, pri čemu bi se osnovica trebala temeljiti na tržišnoj vrijednosti nekretnine, a ne na njezinoj površini.
Naglašava se i potreba jačanja privatnog tržišta dugoročnog najma te socijalnih i priuštivih stanova za najam, što bi podržalo mobilnost radne snage i pomoglo najugroženijim kućanstvima.
OECD također navodi da bi poboljšana politika korištenja zemljišta i procesi gradnje pomogli u usklađivanju ponude stanova s potražnjom ondje gdje je to najpotrebnije, uz potpunu digitalizaciju postupaka izdavanja građevinskih dozvola.
Hrvatsko stanovništvo se smanjuje i ubrzano stari, što negativno utječe na potencijalni rast i javne rashode. Kako bi se odgovorilo na te trendove, OECD ističe potrebu reformi mirovinskog i zdravstvenog sustava, dugotrajne skrbi i tržišta rada, kako bi se produljio radni vijek, poboljšali zdravstveni ishodi i povećao udio radno aktivnog stanovništva.
OECD smatra da treba povećati zakonsku dob za odlazak u mirovinu te minimalni broj godina uplate doprinosa za ostvarivanje prava na prijevremenu mirovinu. “Ograničavanjem mogućnosti prijevremenog umirovljenja i povećanjem dobi za umirovljenje produžio bi se radni vijek i poboljšala adekvatnost mirovina na održiv način”, navodi se u izvješću.
Prema projekcijama UN-a, radno aktivno stanovništvo u Hrvatskoj smanjit će se za oko 25 posto do 2050. godine.
Za produljenje radnog vijeka važno je i poboljšanje zdravstvenih ishoda kroz jačanje prevencije te kvalitetne primarne i bolničke skrbi. OECD predlaže i snažnije oporezivanje alkohola i zaslađenih napitaka te povećanje trošarina na duhanske proizvode.
Osim fokusa na starije osobe, za ublažavanje pada radno aktivnog stanovništva potrebno je povećati i radnu participaciju mladih i majki s malom djecom, kao i provoditi politike privlačenja stranih radnika i povratka hrvatske dijaspore.
OECD se zalaže i za povećanje učinkovitosti javnog sektora, uključujući poboljšanje kvalitete javnih usluga, uz mogućnost ostvarivanja ušteda u javnoj potrošnji koje ne bi narušile ishode.
Preporučuje se i nastavak privatizacije državnih poduzeća, jasno definiranje razloga za državno vlasništvo, ograničavanje neprimjerenog političkog utjecaja te jasno razdvajanje uloge države kao vlasnika i regulatora.
Cormann je rekao da su zakoni doneseni prošle godine važan korak u poboljšanju upravljanja državnim poduzećima i njihovih poslovnih rezultata.
OECD ističe i potrebu prijelaza na klimatski otpornu ekonomiju s nultom emisijom štetnih plinova, što zahtijeva sveobuhvatan paket politika usmjerenih na postupno napuštanje fosilnih goriva, poticanje obnovljivih izvora energije, povećanje energetske učinkovitosti zgrada i smanjenje ovisnosti o automobilima.
Preporučuje se ubrzanje izdavanja dozvola za projekte obnovljivih izvora energije kroz jačanje administrativnih kapaciteta, pojednostavljenje postupaka ili uspostavu sustava “sve na jednom mjestu”.
OECD također sugerira preusmjeravanje ulaganja s cestovne infrastrukture na održive oblike prijevoza, poput javnog prijevoza, bicikliranja i pješačenja.
Naglašena je i potreba kontinuiranih napora u borbi protiv korupcije, jer unatoč napretku mnogi građani i poduzeća i dalje smatraju korupciju raširenim problemom.
Spomenut je i nedavno usvojeni Zakon o lobiranju, uz poruku da mora biti praćen učinkovitijim nadzorom i provedbom pravila nakon prestanka dužnosti, kako bi se spriječili sukobi interesa.
Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?
© 2026 | Izrada i održavanje 
