Na okruglom stolu Mosta NL – Javna uprava, kako je resetirati? istaknuto je kako je reforma javne uprave jedna od najvažnijih i najznačajnijih reformi, a ciljevi koje Most zagovara su racionalizacija troškova i jačanje učinkovitosti rada, potpuna digitalizacija javne uprave, uvođenje sustava osiguranja kvalitete i kompetencijskog okvira za službenike, standardizacija postupaka i značajni rezovi u rashodima plaća, te regionalni preustroj RH – stoji u priopćenju Mosta NL.

Most već nekoliko godina gradi svoje iskustvo i javne politike u području javne uprave, a u ministarstvu je ostavio akcijski plan vrijedan preko 880 milijuna kuna, koji uključuje 20 projekata. Na današnjem okruglom stolu pokušali smo odgovoriti na pitanja kako resetirati javnu upravu, kako povećati učinkovitost, kako racionalizirati procese i kako postići da javna uprava bude u službi građana, te da kao društvo prosperiramo i napredujemo. Čuli smo mišljenja stručnjaka, čelnika tijela javne vlasti, bivših dužnosnika i poduzetnika, te njihovo stajalište o nužnim promjenama u javnoj upravi i načinima na koji se promjene mogu postići.

Robert Podolnjak, „Kako zakonodavno djelovati u provedbi cilja racionalizacije javne uprave”

Saborski zastupnik Mosta i profesor Ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu, osvrnuo se na teritorijalni ustroj RH:

„Ove godine se navršava 25 godina današnjeg teritorijalnog ustroja u RH. Sustav je uhvatio jake korijene i brojne interese kojima je stalo do njegova zadržavanja u preko 570 jedinica lokalne samouprave i županija. Ozbiljna teritorijalna reforma poput one u primjerice Danskoj, zahtijeva vrijeme, a ne postoje naznake spremnosti političkih stranaka da se krene u taj proces. Ono sto je Most pokrenuo 2016. svojim prijedlogom zakona bio je do sada najsadržajniji projekt racionalizacije u lokalnoj samoupravi u dvostrukom smislu: drastičnog smanjenja broja lokalnih političara i troška lokalne politike za proračune JLS i upravne racionalizacije u JLS kako bi građani dobili kvalitetnije lokalne usluge uz manje troškove. Most će u zakonodavnom smislu inzistirati na modelima racionalizacije lokalne samouprave na tragu suvremenih europskih rješenja kakva se primjenjuju u Njemačkoj i Italiji kao prvi korak u racionalizaciji lokalne samouprave.”

Ante Pranić, „Kako u praksi resetirati javnu upravu. Nužne mjere i rezovi – primjer Vrgorac”

Kada je postao gradonačelnik Vrgorca suočio se s nužnom reorganizacijom gradske uprave u praksi i potrebom da „uvede red”. Ante Pranić izložio je ključne poteze:

„U Vrgorcu, malom gradu s oko 6500 stanovnika, u gradskoj upravi je bilo 20 zaposlenih. Imali su službenog vozača gradonačelnika, profesionalnog savjetnika gradonačelnika i čak četiri upravna odjela. U prvom radnom tjednu mandata uveo sam jedinstveni upravni odjel. Smanjen je broj službenika za 25 posto sustavom otpremnina za sve one ljude koji se nisu mogli prilagoditi postavljenim radnim zadacima i kriterijima rada. Čak 18 mjeseci svi zaposlenici, ja kao gradonačelnik, te moj zamjenik bili smo na minimalcu jer je to bilo jedino financijski održivo stanje zbog mnogih naslijeđenih dugova iz prošlih vremena i neodrživog modela financiranja. Odmah prvog dana uvedena je elektronska evidencija radnog vremena. Prešli smo tek tada, 2017., na internet bankarstvo, digitalizirali određene radne procese. Iako je smanjen broj zaposlenika, učinak je bio bolji zbog radnog potencijala djelatnika koji su ostali u upravi sustavom jasnih zadataka i jasnih očekivanja.”

Saša Cvetojević, “Poduzetnik i prepreke u javnoj upravi. Izazovi i rješenja”

Poduzetnik Saša Cvetojević korisnik je javne uprave i upravo na njegovom primjeru vidimo kako u praksi (ne)funkcionira javni aparat:

„Efikasna javna uprava ne znači samo smanjenje broja nepotrebnih činovnika i svih nivoa organizacije. Efikasna javna uprava ključ je otključavanja potencijala društva uklanjanjem/ubrzavanjem procesa koji koče razvitak poduzetništva ali i otežavaju život građanima. Smanjenje broja postupaka i procedura, te broja kontakata koje poduzetnik ima s upravom (pametnija regulacija i digitalizacija komunikacije) jedino su srednjoročno rješenje. Nužna je promjena negativnog stava prema poduzetništvu koji preteže u javnoj upravi, te prihvaćanje kako je poduzetnik korisnik/kupac/platac usluge, a ne bezlična “stranka u postupku.” Nužna je transformacija u kojoj službenik od “čuvara” postaje uslužni partner – jedini je izlaz iz začaranog kruga u kojem tavorimo desetljećima.”

Sonja Čikotić, „Iskoristivost EU fondova u postupku reforme javne uprave i općenito o strategiji reforme javne uprave”.

Saborska zastupnica Mosta Sonja Čikotić bila je savjetnica u Ministarstvu uprave i radila je na projektima za koje su osigurana sredstva EU i objasnila je koliko je važno te projekte provesti:

„Most je ostavio u ministarstvu  Akcijski plan u vrijednosti 880 milijuna kuna, ukupno 20 projekata. Nužno je bilo provesti mjerljivost radnog učinka, objedinjavanje i ukidanje pojedinih postupaka, racionalizaciju poslovanja javnog sektora uz optimizaciju broja zaposlenih. No, političke volje za reformu javnog sektora nema. Kroz zapošljavanje u javnom sektoru kroz centralno zapošljavanje po profilima, dobit ćemo kvalitetu. Na konkretnim primjerima iz svakodnevnog života vidimo koliko je nužno uvođenje jedinstvenog upravnog mjesta da bi građani znali gdje će obaviti sve ono što im treba, a ne da lutaju po institucijama.”

Dubravka Jurlina, „ Financijski aspekt nužnih promjena u javnoj upravi”

Znanstvena savjetnica na Ekonomskom institutu u Zagrebu i bivša ministrica uprave govorila je o izazovima i mogućnostima racionalizacije sustava javne uprave, mjerama za povećanje učinkovitosti rada državne uprave, upravljanju i razvoju ljudskih potencijala u javnoj upravi, te mjerama snažnije digitalizacije i informatizacije javnih usluga i njihovim financijskim aspektima:

„Reforma javne uprave ulazi u najsloženije poslove, te se ne može provoditi bez poštovanja bitnih pretpostavki za uspjeh. One se prvenstveno odnose na učinkovit mehanizam planiranja, koordinacije, provedbe, praćenja i vrednovanja postignutih rezultata i učinaka na život građana i poduzetnika. Riječ je o izuzetno važnom procesu koji zahtijeva široku participaciju svih javnih tijela, građana i poduzetnika. Ministarstvo uprave trebalo bi biti koordinativno tijelo zaduženo za sadržajno i operativno vođenje reformi, a Ured predsjednika Vlade RH trebao bi biti zadužen za političko vođenje, praćenje rezultata i komunikaciju prema svim dionicima i javnosti. Cjelovitu reformu te provedbu pojedinih dijelova i ostvarene rezultate potrebno je jasno i kontinuirano komunicirati medijima i najširoj javnosti.”

Tagovi: most nl, okrugli stol,