Slavenske zemlje najslabije izlaze na izbore za Europski parlament. Iako ne postoji valjano sociološko istraživanje, sve su prilike kako zacjelo misle da time ne mogu puno, i to vjerojatno kao najmlađe članice, vjerojatno kao malobrojno članstvo u parlamentu. Ali, ponavljamo, varaju se … Zastupnici nisu raspoređeni po nacijama, već po sestrinskim strankama …, a tu je moć lobiranja i znanja, odnosno volje i ideje – ‘ubitačna’.

Jedan dobar, sa znanjem, jezikom, idejom, voljom … može preokrenuti klub i prevenirati nevolje za Hrvatsku, odnosno učiniti nešto dobro, napredak …

Pojednostavljeno, izbori su iznimno važni, većina odluka se poslije primjenjuje na domaće zakonodavstvo, a hrvatskih 11 zastupnika može puno učiniti. Samo valja ondje poslati 11 pametnih, najboljih koje Hrvatska može ponuditi.

I da, u toj izlaznosti Hrvatska je najbolja među Slavenima, no izlaznost je i dalje ‘tanka’. Izađite na izbore da sutra ne bi plakali i krivili one koji su glasali.

Građani Europske unije izlaze na izbore od 23. do 26. svibnja i biraju nove zastupnike Europskog parlamenta koji će ih predstavljati idućih pet godina. Hrvatsku bi u novom sazivu trebao predstavljati jedan zastupnik više, ukupno njih 12. Ako Britanija ‘nestane’ s karte EU.

U Hrvatskoj se zastupnici biraju po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijalnom glasovanju u jednoj izbornoj jedinici koju čini teritorij Republike Hrvatske, uključujući i biračka mjesta određena izvan Hrvatske.

Birači mogu glasovati samo jedanput i samo za jednu listu kandidata, ali na glasačkom listiću mogu označiti i jednog kandidata koji ima prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao.

Na posljednjim europskim izborima ukupna izlaznost je bila samo 43 %, dok je u Hrvatskoj bila 25 %. Oko slične brojke “vrtile” su se Slovačka s 13,05%, Češka s 18, 20 %, Poljska s 23,83% i Slovenija 24,55.

Najveća izlaznost bila je u Belgiji 89,64 % i Luksemburgu 85,55 %, zemljama u kojima je glasovanje obvezno.

Tagovi: eu, izbori, parlament,