Nacionalni portal logo za ljude sa stavom, portal sa stavom!

Politika

Upozorenje ekologa: Balkanskim rijekama prijeti uništenje zbog previše hidroelektrana

Na području jugoistoka Europe, u planu je izgradnja više od tri tisuće hidroelektrana - na taj će se način uništiti "plavo srce" europskog kontinenta

Objavljeno 27.09.2018
Josipa Maksimović

Na području jugoistoka Europe, od Slovenije do Grčke, planirana je izgradnja više od tri tisuće novih hidroelektrana, a realizacija tih projekata imala bi katastrofalne posljedice po okoliš jer bi time bilo uništeno “plavo srce” europskog kontinenta, upozorili su u četvrtak u Sarajevu sudionici skupa pod nazivom Prvi europski summit o rijekama.

Skup su organizirali ekološka udruga River Watch iz Beča, njemačka zaklada EuroNatur i bosanskohercegovačka nevladina organizacija Centar za životnu sredinu, čije je sjedište u Banjoj Luci.

Konferencija u Sarajevu okupila je više od dvije stotine sudionika, uglavnom pripadnika različitih ekoloških udruga, koje je ujedinila procjena kako je nužno zaustaviti gradnju tisuća novih hidroelektrana i brana na Balkanu. Kroz podizanje svijesti o utjecaju takvih projekata na okoliš kane izvršiti pritisak na potencijalne investitore, uključujući banke, da odustanu od financiranja gradnje hidroenergetskih projekata koji bitno utječu na životnu sredinu.

Gabriel Schwaderer iz zaklade EuroNatur podsjetio je kako je njegova organizacija prije šest godina zajedno s River Watchom započela kampanju očuvanja “plavog srca” Europe, kako su opisali rijeke koje postoje na balkanskom dijelu europskog kontinenta i koje su do sada većim dijelom bile pošteđene eksploatacije odnosno gradnje hidroelektrana.

Hidromorfološki potencijal prostora od Slovenije i Grčke procijenjen je na 35 tisuća kilometara samo u velikim rijekama. Schwaderer je iznio procjenu kako je u proteklih šest do sedam godina oko tisuću i pol kilometara tih riječnih tokova “napadnuto” različitim projektima, no većina riječnog blaga je još netaknuta pa postoje izgledi da se ono i sačuva ukoliko se odlučno reagira.

“Trideset posto tokova u toj regiji je i danas u potpuno prirodnom stanju, a oko osamdeset posto većim je dijelom očuvano”, kazao je Schwaderer ističući kako je situacija u Njemačkoj, zemlji u kojoj živi, potpuno drugačija jer je tamo tek deset posto rijeka netaknuto.

“Većina ljudi tamo nema pojma kako rijeka prirodno izgleda. One su zapravo pretvorene u obične kanale”, kazao je njemački ekolog, koji ističe kako je izgradnja brana najveća opasnost za rijeke.

Gradnja hidroelektrana prijetnja ribljim vrstama

U ekološkim su udrugama izbrojali kako od Sovenije do Grčke danas postoje 1004 hidroelektrane, 200 ih se gradi, a konačni je plan izgradnja oko tri tisuće takvih energetskih postrojenja.

Čak dvije trećine planira se graditi u zaštićenim područjima uključujući nacionalne parkove.

Najdrastičniji je primjer nacionalnog parka Valbona u Albaniji, čije vlasti kane graditi brane na rijeci Vjosa, koja je proglašena ekološkim biserom. U Makedoniji je pak na meti nacionalni park Mavrovo, gdje se planira graditi 20 manjih hidroelektrana. Uz devastaciju okoliša to bi vjerojatno dovelo i do uništenja staništa risa, divlje mačke koja je gotovo istrijebljena na europskom kontinentu, a na području Mavrova uspjelo je opstati svega nekoliko desetaka tih životinja.

Nestanak, zbog gradnje hidroelektrana odnosno brana koje bi pregradile riječna korita, prijeti i brojnim ribljim vrstama. Procjena je tako kako će barem dvije trećine populacije dunavskog lososa odnosno mladice nestati ako se izgrade 93 elektrane na rijekama Savskog bazena, kako je to sada planirano.

Ulrich Eichelmann, voditelj bečkog RiverWatcha, podsjetio je kako uz dunavskog lososa u rijekama Balkana živi 113 ugroženih ribljih vrsta i svima njima prijeti nestanak zbog intervencija na riječnim tokovima odnosno njihovim prirodnim staništima. On je istaknuo kako su daleko najveća opasnost male hidroelektrane snage do jednog megavata. Kako je istaknuo, one proizvode minimalne količine električne energije, a donose veliku štetu po okoliš, posebice na divljim planinskim rijekama okruženim netaknutom prirodom.

Čak 91 posto od tri tisuće planiranih hidroenergetskih objekata na jugoistoku Europe upravo su male elektrane. U šest država zapadnog Balkana koje su izvan EU trenutačno je 390 takvih elektrana, a one u ukupnoj proizvodnji električne energije sudjeluju sa tek tri posto.

“Moramo zaustaviti financiranje gradnje takvih malih elektrana” , kazao je Eichelmann.

Među gostima sarajevske konferencije bili su stanovnici Kruščice, sela kod Fojnice u središnjoj Bosni. Oni su se od 2012. borili s općinskim i županijskim vlastima kako bi spriječili izgradnju mini hidroelektrane na rijeci Kruščici i devastaciju netaknutog okoliša. Svakodnevno su dežurali na planinskoj cesti kako bi spriječili prolazak građevinskih strojeva, vlast je na njih slala policiju koja ih je tukla i privodila, no od svoje borbe nisu odustali unatoč prijetnjama i kaznenim prijavama pa je investitor tvrtka Intrade Energija na kraju digao ruke od projekta.

Iz bosankohercegovačkog centra za zaštitu okoliša upozorili su kako i dalje postoje planovi za izgradnju oko 300 hidroelektrana na 244 rijeke, koliko ih ima u toj zemlji.

“Znači da postoje planovi za iskorištavanje svake rijeke, nekih i višestruko”, kazala je Nataša Crnković iz ove organizacije ocijenivši kako je u pozadini takvog planiranja korupcija i privatni interes.

“To nema nikakve veze s okolišem a ni puno s energijom nego isključivo s novcem”, kazala je Crnković.

(Hina)

Tagovi: grčka, hidroelektrana, Rijeka, Sarajevo, slovenija,

Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?
Poziv

VIŠE IZ KATEGORIJE