Nacionalni portal logo za ljude sa stavom, portal sa stavom!

Politika

Zašto “stare” stranke uvijek pobjeđuju na izborima

Za mnoge nove i novije političke stranke ovi izbori su veliki tekst, na lijevo-liberalnoj strani pitanje je tko će preći prag dok se kod "suverenističke" scene moramo složiti s Raspudićem u njegovoj kolumni u Večernjem listu kako je jedini siguran za prolazak Most

Objavljeno 20.05.2019
Andrija Lukretić

Izbori za Europski parlament, koji se održavaju u nedjelju 26. svibnja, bit će pitanje opstanka za mnoge ‘izazivače’ na političkoj sceni: od Dalije Orešković, Kolakušića, Puljak, Petir, Tomašić, Hasanbegovića.
Za rezultat se ne moraju previše brinuti HDZ i SDP koji uz malu izlaznost i svoju glasačku mašineriju mogu dostići rezultate koje ciljaju.
Živi zid je teško procijeniti, jer im rezultati često nisu usklađeni s anketnim predviđanjima, dok je Most pokazao žilavost na zadnjih troje izbora – i prema svemu sudeći sigurno ulaze u Europski parlament.
HDZ i SDP ne moraju se brinuti, jer im građani pomažu neizlaženjem na izbore tako da članovi tih ‘starih’ stranaka odrade svoje i osiguraju im planirane mandate. Ilustracije radi, HDZ ima, sukladno nekim podacima, čak 220.000 članova, ostali zajedno toliko … Zapravo je oko 400.000 građanki i građana u nekoj stranci, gotovo 11 posto. Njih 11% je gotovo polovica ukupnog broja onih koji izađu na izbore (Hrvatska je 2014. glasala s cca. 25%). Što znači da čak 75% biračkog tijela ni na koji način nije utjecalo na ishod izbora, osim – vrlo bitno – svojim neizlaskom!

Još jednostavnije to izgleda ovako – od 3,75 milijuna ljudi na izbore izlazi 25%. To je oko 937.000 ljudi. Od njih 937 tisuća, 23,5% su članovi HDZ-a, još oko 20% članovi drugih stranaka. A što su praktički, vrlo ugrubo, i rezultati raznih anketa ususret raznim izborima … Što radi i gdje je preostalih 75% birača ili 2.800.000 ljudi, a koji mogu ‘prevrnuti izbore’ kako žele to ne znamo. Ali dok god je naša izlaznost mala, svi izazivači starih stranaka bit će u problemima.

Osim male izlaznosti tu je i problem sujete stranačkih lidera pa zajednički izlazak nisu uspjeli dogovoriti START i Pametno s jedne strane ili npr. Ruža Tomašić, Hasanbegović i Esih s druge strane.
Za Kolakušića bi mogle biti problem njegove posljednje izjave u kojima govori kako će biti i premijer i ministar pravosuđa i ministar policije što bi dodatno moglo zbuniti potencijalne birače jer ne znaju što čovjek želi.
Marijana Petir cilja konzervativnije birače i ‘suvereniste’. No mogla bi joj predstavljati problem što je do sada radila u SDP-ovoj vladi, s njima kao zastupnica bila u koaliciji, bila glasnogovornica kampanje Stjepana Mesića, te bila zamjenica županici Lovrić-Merzel, članici SDP-a kojoj se sudi zbog korupcije. Teško da će preko toga preći konzervativni birači.
Dakle, mala izlaznost pomaže “starim” strankama, a  za mnoge nove i novije političke stranke ovi izbori su veliki tekst koje većina neće proći. Na lijevo-liberalnoj strani pitanje je tko će preći prag, dok se kod ‘suverenističke’ scene moramo složiti s Ninom Raspudićem u njegovoj nedavnoj kolumni u Večernjem listu naslova “Koliko uistinu vrijede HNS, Dalija i Puljci?”, kako je jedini siguran za prolazak – Most.
Foto: EPA/ARMANDO BABANI

Tagovi: eu, europski parlament, hdz, izbori, most, most nl, parlament, požega, raspudić, sdp,

Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?
Poziv

VIŠE IZ KATEGORIJE