U tjednu u kojem je obilježen Međunarodni dan žena, Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizirao je tematsko događanje „Žene i virus COVID-19“ na kojem se govorilo o učinku pandemije na napredak postignut u borbi za rodnu ravnopravnost te o snazi i spremnosti žena na brzu reakciju u kriznom menadžmentu.

U uvodnom govoru voditeljica Ureda EP-a Violeta Simeonova Staničić podsjetila je kako je Parlament u siječnju donio rezoluciju o rodnoj perspektivi tijekom i poslije razdoblja krize uzrokovane bolešću COVID-19. U njoj su identificirani brojni negativni utjecaji pandemije na ravnopravnost: od pitanja porasta obiteljskog nasilja, do tereta neplaćenog rada i gubitka radnih mjesta.  „No rezolucija sadrži i preporuke za prevladavanje ovih negativnih utjecaja“, kazala je Simeonova Staničić te istaknula da je Europski parlament najavio kako će u idućem periodu pažljivo nadzirati uključenost rodne dimenzije u nacionalne planove oporavka.

I eurozastupnica Željana Zovko (HDZ, EPP) govorila je o načinima na koji Europski parlament i ostale europske institucije rade na promicanju rodne ravnopravnosti. Podsjetila je da je na početku mandata predsjednica Komisije inzistirala na strogom poštivanju ženske kvote, ali je i zaključila da – kada je riječ o raznim rukovodećim pozicijama – cilj ravnopravnosti još nije ostvaren.  „Borimo se svim raspoloživim mjerama da u budućnosti žene ne budu samo servis, nego da su apsolutno zastupljene kada  se odlučuje o bitnim pitanjima“, istaknula je Zovko.  Uz zastupnicu, na prvom panelu Žene u borbi protiv pandemije sudjelovale su još predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova Marija Selak Raspudić, te dr. Vlasta Merc (KB Dubrava) i prim.dr.sc. Marina Lampalo (KBC Zagreb). Komentirale su činjenicu da, prema podacima liječničke komore,  u Hrvatskoj ima 67 % liječnica i 37 % liječnika te da – unatoč brojčanoj dominaciji – žene nisu jednako prisutne na vodećim pozicijama. „Danas je medicina postala ženska struka, ali živimo u patrijarhalnom društvu gdje su na rukovodećim pozicijama muškarci“, zaključila je prim.dr.sc. Lampalo, a dr. Merc je iznijela primjer stožera za borbu protiv virusa COVID-19 u kojem „imamo tri muškarca i samo jednu ženu“. Predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova Marija Selak Raspudić rekla je da je u Saboru 30 % zastupnica i da ne vjeruje da se može govoriti o staklenom stropu kada je riječ o plaćama, ali da primjećuje neravnotežu odnosa unutar klubova pogotovo većih stranaka gdje se često riječ u javnim nastupima daje muškarcima.

Na drugom panelu Žene liderice i virus COVID-19 fokus je, među ostalim, bio na učinku pandemije na žene na vodećim pozicijama te ravnoteži privatnog i poslovnog života.  Zastupnica Biljana Borzan (SDP, S&D), koja je u prethodnom sazivu Europskog parlamenta dobila priznanje za rad na zalaganju osvrnula se na pitanje ženskih kvota. Rekla je da je zagovornica takvog sustava, ali samo na određeno vrijeme, dok ne sazrije svijest da žene mogu držati ključne pozicije.  Podsjetila je da je na europskom nivou blokirano donošenje direktive o ženama u upravnim odborima. „Ona je godinama zakopana u Vijeću. Mi smo u Parlamentu to odobrili, Komisija je dala zeleno svijetlo, ali postoji otpor da se direktiva donese na razini Europske unije jer se dio država članica tome protivi“, rekla je Borzan.  Ivana Gažić, predsjednica Zagrebačke burze, podsjetila je da u financijskoj industriji, upravo zahvaljujući europskim propisima, postoji odredba o udjelu žena koja je donesena nakon krize 2008. godine. „Ukoliko su uprave financijskih institucija balansirane, one se ponašaju puno opreznije i racionalnije“, istaknula je Gažić.  Grozdana Perić predsjednica Odbora za financije i državni proračun, potvrdila je da kao članica savjeta HNB-a vidi u praksi se da sve više banaka uključuje žene u uprave, što je dobro. „Financijska kriza je pokazala da su muškarci veći hazarderi, a žena ta koja želi određenu stabilnost i red“, istaknula je.  Medeja Lončar, predsjednica Uprave Siemensa Hrvatska, upozorila je da je prema istraživanjima indeks rodne ravnopravnosti nakon pandemije pogoršan. „Trajat će 50 godina duže zbog ove krize dok ne izbalansiramo odnose. Mislim da moramo aktivnije postupati. Odgovornost je na nama ženama, ali treba angažirati i muškarce, jer ako razgovaramo samo međusobno, nećemo napraviti korak dalje“, zaključila je Lončar.

Snimku panela pogledajte na YouTube kanalu Europskog parlamenta u Hrvatskoj.

Foto: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

Tagovi: europski parlament, Marija Selak Raspudić, politika, rodna ravnopravnost, žene,