Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) donijelo je mjere za skraćivanje radnog vremena te reaktiviralo mjere aktivne politike zapošljavanja u ovoj godini, izvijestio je HZZ.

Premijer Andrej Plenković ranije je najavio da HZZ treba usvojiti mjeru o skraćivanju radnog vremena koja bi se odnosila na poslodavce s više od deset zaposlenih i iznosila bi do 2.000 kuna neto mjesečno po radniku, a takva je mjera predviđena i za mikropoduzetnike.

Prema priopćenju HZZ-a, najznačajnije promjene temeljem usvojenih odluka odnose se na potporu za samozapošljavanje, potporu za proširenje poslovanja, potporu na očuvanje radnih mjesta, potporu za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom za srpanj 2020. – mikropoduzetnici te potporu za skraćivanje radnog vremena.

Potpora za skraćivanje radnog vremena

Potpora za skraćivanje radnog vremena, koja obuhvaća potencijalno veći broj korisnika od prijašnje podmjere, uvodi se s obzirom na stanje u gospodarstvu slijedom čega HZZ i nadalje nastoji svoje aktivnosti usmjeravati na očuvanje radnih mjesta u djelatnostima/sektorima koji su najugroženiji, te pomoći poslodavcima kod kojih je zbog posebnih okolnosti uvjetovanih koronavirusom (COVID – 19) došlo do privremenog smanjenja opsega posla, naglašava se u priopćenju.

Potporu će moći koristiti poslodavci koji obavljaju gospodarsku djelatnost i zapošljavaju 10 i više radnika, a dodjeljuje se za privremeno uvođenje punog radnog vremena radnika u trajanju kraćem od mjesečnog fonda sati, ali ne kraćem od polovice mjesečnog fonda sati, u visini najviše do 2000 kuna mjesečno neto po radniku, ističu iz HZZ-a, koji je detalje te mjere objavio na svojim web stranicama.

Tako će primjerice poslodavci koji podnose zahtjev za najmanje 20 posto radnika morati imati od 10 do 50 radnika,  a 51 i više ako je zahtjev podnose za najmanje 10 posto radnika.

Uvjet za poslodavce je i ograničenje isplate dividende u razdoblju od 29. svibnja ove do kraja 2021. godine.

HZZ uvodi i potporu za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom za srpanj ove godine za mikropoduzetnike odnosno poduzetnike koji zapošljavaju do 10 radnika, budući da se oni  smatraju najugroženijima krizom. Ovime se nastoji izbjeći otpuštanje radnika, odnosno nagli ulazak radnika u evidenciju nezaposlenih, te gašenje tih poduzeća, objašnjavaju iz HZZ-a.

Potpora za samozapošljavanje

Kako navode, kod potpore za samozapošljavanje izmjene se odnose na trajanje mjere – ugovorno razdoblje je s dosadašnjih 12 mjeseci produljeno na 24 mjeseca. Korisnici potpore su obavezni u prvih 12 mjeseci mjere opravdati potporu, a drugih 12 mjeseci održavati poslovnu aktivnost uz samostalno podmirivanje obveza doprinosa, napominju iz HZZ-a.

Izmijenjene su i prihvatljive djelatnosti i visina subvencije. Naime, iznos potpore male vrijednosti za samozapošljavanje određuje se prema budućoj djelatnosti poslovnog subjekta, a u skladu s Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti (NKD 2007.).

Potpora za samozapošljavanje može se dodijeliti za dvije skupine korisnika, i to u iznosima od 75 tisuća kuna do sto tisuća kuna, ovisno o djelatnosti.

Za obje skupine moguće je odobriti i dodatnih 10 tisuća kuna za jedan poslovni subjekt, ako se potpora za samozapošljavanje kombinira s osposobljavanjem na radnom mjestu.

Potpora se može dodijeliti u manjem iznosu od traženog, ako se radi o djelatnostima koje ne zahtijevaju visoka početna ulaganja, navode iz HZZ-a precizirajući i desetak djelatnosti koje su neprihvatljive za financiranje (npr. financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja, poslovanje nekretninama, djelatnosti sezonskog karaktera te djelatnosti vezane isključivo uz turističku sezonu itd.).

Zahtjevi za dodjelu potpore zaprimaju se najkasnije do 31. listopada ove godine, odnosno do iskorištenja sredstava.

Iznosi potpora za udruživanje u poslovne subjekte variraju od 130 tisuća kuna do 320 tisuća kuna te se u slučaju korištenja osposobljavanja na radnom mjestu iznos povećava za 10 tisuća kuna.

Osobe koje namjeravaju preuzeti poslovni subjekt/postojeće poslovanje kroz novi subjekt od člana obitelji ne mogu ostvariti potporu kao ni osobe koje traže potporu i namjeravaju registrirati trgovačko društvo, a imaju ovrhu po privatnim računima čiji iznos prelazi 20 posto iznosa tražene potpore.

“Izmjena kriterija za potporu male vrijednosti za samozapošljavanje je nužna radi kvalitetnog odabira korisnika potpore koji zaista žele ići u poduzetništvo te zbog boljeg iskorištavanja sredstava potpore. Stoga je najviši iznos potpore sada predviđen za djelatnosti koje su visoko radno intenzivne i nedostajuće na tržištu poput prerađivačke industrije i svih djelatnosti u građevinarstvu. Ukinut je regionalni karakter mjere u smislu iznosa potpore, ali je kroz obrazac ocjenjivanja postignuto dodatno vrednovanje projekata koji dolaze iz najnerazvijenijih jedinica lokalne samouprave. Radi omogućavanja bolje iskoristivosti potpore za korisnike uvedena je isplata potpore u jednokratnom iznosu”, ističu iz HZZ-a.

Potpora za proširenje poslovanja

Navode kako se izmjene odnose i na iznos potpore male vrijednosti za proširenje poslovanja, koji se određuje se prema budućoj djelatnosti poslovnog subjekta, a u skladu s Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti, i to od 55 tisuća kuna do 75 tisuća kuna.

“Mjera se pokazala dobrom za uži krug korisnika koji kao poduzetnici rastu i razvijaju se te imaju potrebu za novim zapošljavanjem. S ciljem poticanja onih djelatnosti koje su potrebne našem tržištu i koje imaju potencijal dodatnog zapošljavanja, povećava se iznos potpore s 55 tisuća na 75 tisuća kuna za prerađivačku industriju, građevinarstvo, opskrbu vodom i sanaciju okoliša te rudarstvo i vađenje. Ostale djelatnosti mogu, kao i dosada, ostvariti do najviše 55 tisuća kuna potpore”, ističu iz HZZ-a, precizirajući i kod te potpore djelatnosti koje su neprihvatljive za financiranje.

foto: pixabay

Tagovi: mjere, potpore, radnici, skraćivanje radnog vremena, zapošljavanje,