Kulturni sektor u Europi izgubio je 2020. zbog pandemije koronavirusa 31 posto prihoda, navodi se u novom izvješću konzultantske kuće EY, u kojem se ističe da je pomoć kulturnom sektoru jedan od bitnih uvjeta za globalni oporavak.

Podaci koje je EY objavio u utorak pobijaju neke uvriježene ideje u vezi kulturnog sektora koji se ponekad naziva neesencijalnim.

„Kulturna ekonomija snažna je poluga izvoza i širenja utjecaja Europske unije – izvoz kulturnih dobara vrijedio je 2017. više od 28,1 milijarda eura”, ističe se u izvješću.

„Kulturne i kreativne industrije treba uzeti u obzir u ekonomskoj strategiji za globalni oporavak. Ponovno investiranje u kulturne industrije dio je rješenja”, kazao je glavni direktor francuskog Udruženja tekstopisaca, skladatelja i glazbenih urednika (Sacem) Jean-Noël Tronc, također predsjednik Europskog udruženja društava autora i skladatelja (Gesac), naručitelj izvješća EY-ja.

„Kulturu treba usidriti u gospodarstvo”, rekao je Marc Lhermitte iz EY-ja, autor istraživanja koje je pokazalo da su kulturne i kreativne industrije prije pandemije bile jako važan dio gospodarstva Europske unije.

S prihodima „procijenjenima na 643 milijarda eura i generiranom dodanom vrijednošću od 253 milijarda eura 2019., kulturne i kreativne industrije činile su 4,4 posto BDP-a Europske unije”, navodi se u analizi.

To je „veći doprinos ekonomiji od telekomunikacija, visoke tehnologije, farmaceutske industrije i automobilske industrije”.

“Annus horribilis II”

Teško pogođen zdravstvenom krizom, kulturni sektor u Europi izgubio je 2020. „otprilike 31 posto ukupnih prihoda”, utvrdio je EY.

I dok je „sektor zračnog prometa najviše pogođen, kulturne i kreativne industrije doživjele su gubitak prihoda veći od gubitaka u drugim ključnim sektorima europskog gospodarstva kao što su turizam i automobilska industrija (pad od 27 posto odnosno od 25 posto)”, ističe EY.

„Scenska umjetnost (pad od 90 posto između 2019. i 2020.) i glazba (pad od 76 posto) najviše su pogođeni”, ističe se.

A perspektiva za 2021. je jednako loša.

„Iznenadilo nas je da će se gospodarske posljedice za kulturu s priličnom sigurnošću protegnuti na 2021.”, rekao je Marc Lhermitte.

Jean-Noël Tronc strahuje da će 2021. biti „annus horribilis II”.

„Otkazivanje festivala suvremene izvedbene umjetnosti u Glastonburyju prvi je jako zabrinjavajući signal, koji nosi rizik od domino efekta budući da taj festival utječe na europske turneje međunarodnih umjetnika. Mnogi kulturni akteri neće se oporaviti od druge besposlene godine”.

Retro planiranje

Na čelu izaslanstva u kojem su umjetnici poput Jean-Michela Jarrea, Tronc će putem video-veze razgovarati s povjerenicima Europske komisije, među kojima su povjerenica za kulturu Mariya Gabriel i povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton, kako bi utvrdili kako pomoći kulturnom sektoru.

„Kazat ću europskim povjerenicima: ‘Trebate se posvetiti strategiji izlaska Unije iz karantene na području kulture’. Kulturna mjesta manje su uzrok širenja zaraze od drugih mjesta koja su ostala otvorena. Potrebno je retro planiranje, u ožujku festivali moraju biti potvrđeni, kako je rekao direktor glazbenog festivala Hellfesta” (Ben Barbaud, jednog od najvećih francuskih festivala).

Tronc smatra da EU treba imati i ulogu regulatora kako se „platformama ne bi dopustilo da nameću paušalne naknade autorima”.

„Kad je riječ o oporezivanju platformi kako bi se pomoglo kulturi, države same ne mogu donijeti takvu odluku ako se Europa ne slaže”, dodao je.

Lhermitte je na kraju naglasio kako smatra da bi izdvajanje 2 posto sredstava iz europskog plana oporavka, vrijednog 750 milijardi eura, za kulturni sektor, što bi bilo 15 milijardi eura, bilo „prilično legitimno”.

(Hina)

foto: unspalsh

Tagovi: gubitak, kreativne industrije, kultura, kulturni sektor, pandemija, umjetnost,