Hrvatska, slažu se brojni ekonomski stručnjaci, ‘srlja’ u uvođenje eura. Pa ipak, malo je onih koji su taj trenutak detaljno analizirali i odgovarajućim rječnikom pojasnili nama običnim ljudima. Profesor iz Osijeka ‘nasjeckao’ je do u detalj kome to odgovara i zašto Vlada juri u eurozonu, a zašto će mali čovjek stradati.

Odmah poslije američkog dolara, euro je druga najvažnija valuta na svijetu. Prema nekim, procjenama sudjeluje u 16 % svih transakcija na globalnom valutnom tržištu. Službeno je sredstvo plaćanja u 19 od 28 zemalja članica Europske unije.

Kao zajednička europska valuta, euro je uveden radi olakšavanja trgovine unutar Europske unije i izbjegavanje troškova konverzije pri uvozu, izvozu i putovanjima u druge zemlje te izbjegavanjem valutnog rata između članica Europske unije i jačanja jedinstva među njima.

Došlo je na red i pitanje ulaska Hrvatske u moneatarnu uniju. Od devet članica Europske unije koje su na čekanju za uvođenje eura, jedino Hrvatska i Bugarska ispunjavaju formalne uvjete za to. Koje su prednosti i nedostatci uvođenja ove valute u kontekstu hrvatskih prilika i kakve će reperkusije imati na razne aspkete gospodarstva i život prosječnog građana, pojasnio je redovni profesor s Ekonomskog fakulteta u Osijeku prof.dr.sc. Željko Požega.

“Naša Vlada sluša upute iz Bruxellesa i ubrzano uvodi euro iako će njegovo uvođenje za gospodarstvo RH donijeti više nedostataka od prednosti te iako će uvođenje eura dodatno opustošiti Slavoniju i Baranju te produbiti jaz između Slavonije i Baranje i ostatka Hrvatske. Nedvojbene su prednosti uvođenja eura potpuno ukidanje valutnog rizika i potencijalno smanjenje kamatnih stopa u RH, međutim, brojni nedostaci anulirati će navedene prednosti. RH će platiti visoki trošak pristupanja europskom stabilizacijskom mehanizmu u iznosu od 690 milijuna eura, jednokratni trošak konverzije kune u euro u iznosu od 0,5% BDP-a, izgubiti ćemo samostalnu monetarnu politiku i priliku da tečajem potičemo izvoz (što do sada, nažalost, nismo koristili), a porast će i cijene proizvoda i usluga”, dalje navodi Požega.

Također, ističe da danas euro zonu čine iznimno konkurentna Njemačka sa jedne strane, sa druge strane sa slabim gospodarstvom Grčka, Portugal ili Španjolska, a što dovodi do toga da realnu vrijednost eura čini ponderirani prosjek svih gospodarstava koje čine euro zonu. Realna vrijednost eura znatno pomaže njemačkom izvozu da bude na svjetskom tržištu još konkurentnije, a što se vidi u stalnom rastu Njemačkog izvoza koji sada doseže 25% bruto nacionalnog proizvoda (1.000 mlrd eura), a profitiraju i zemlje koje snažno izvoze u Njemačku kao npr. Poljska, Češka, Slovačka ili Danska. Sa druge strane, zemlje euro zone sa slabijim gospodarstvima ta realna vrijednost eura čini dodatno izvozno nekonkurentnima što kod tih zemalja dovodi do niskih stopa rasta, povećane stope nezaposlenosti, iseljavanja stanovništva u Njemačku i dr. Hrvatska nema ekonomiju koja snažno izvozi (4 puta manje po glavi stanovnika izvozimo od Slovenije) i uvođenje eura dovest će do dodatnog smanjenja potencijala našeg rasta.

Isto tako, posebno se osvrnuo na to kakve će posljedice uvođenja euro imati na najkritičniji dio “lijepe naše” – Slavoniju, za koju smatra da će “najgore proći” jer su tamošnjih gospodarstvenici i seljaci ionako nekonkurentni i slabo izvozno orijentirani.

“Nemojmo zaboraviti da su slavonski domaći poljoprivredni proizvodi u pravilu skuplji od poljskih, čeških ili mađarskih poljoprivrednih proizvoda te da će uvođenje eura dovesti do još većeg uvoza jeftinih poljoprivrednih proizvoda koji će dodatno uništiti slavonske poljoprivrednike. Uvođenje eura nastaviti će trend povećanja učešća turizma u BDP-u RH, a gospodarstvo Slavonije i Baranje koje nije vezano uz turizam dodatno će i ubrzano propadati jer će strane investicije još snažnije odlaziti u jadranski dio Hrvatske, čime će se nastaviti snažan trend iseljavanja iz Slavonije i Baranje…” – zaključio je prof.dr.sc. Željko Požega.

Tagovi: euro, eurozona,